Dabar

Subscribe to Dabar feed
Updated: 6 hours 48 min ago

Dabar usklađen s pravilima web pristupačnosti

Fri, 05/29/2020 - 13:06

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti. S tim doradama su sadržaji svih repozitorija postali pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće. Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su upute za izradu pristupačnih tekstualnih dokumenata. Navedene promjene i upute će vlasnicima repozitorija pojednostavniti ispunjavanje obaveze propisane Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora RH.

Dorade sučelja 

Izrađen je, i u sučelje uključen, poseban widget koji omogućava jednostavno mijenjanje veličine slova bez gubitka okolnog teksta te podešavanje odgovarajućeg kontrasta u odnosu na pozadinu stranice. Pomoću widgeta može se uključiti podcrtavanje poveznica te promijeniti font teksta u font pogodan za osobe s disleksijom.

Na stranice repozitorija i Dabra je na sve slike i složene prikaze poput grafova dodan prikladan tekstualni opis korištenjem alt atributa (engl. the alternative text attribute). HTML forme su oblikovane tako da omogućavaju logično kretanje unutar aplikacije, a sadržaj se prilagođava različitim dimenzijama uređaja s kojih im se pristupa. Koristi se vizualni indikator fokusa kako bi se bolje usmjerila pozornost korisnika i omogućilo čitaču zaslona utvrđivanje fokusa.

Prilagođen je i prikaz multimedijalnih sadržaja pa je uz video dodana informacija da video može sadržavati bljeskajuće elemente koji mogu izazvati smetnje kod osoba s poremećajem senzorne integracije i drugim neurološkim smetnjama. Vlasnicima repozitorija je omogućeno dodavanje prikladnih titlova, tekstualnih opisa ili/i prijepisa audio i video sadržajima.

Pristupačnost dokumenata

Za urednike repozitorija i autore dokumenata napisane su Upute za kreiranje i provjeru pristupačnosti dokumenata u kojima je pojašnjeno kako urediti dokumente u skladu s dobrim praksama pristupačnosti. Dodatno je pojašnjeno na koji način korisnik može provesti provjeru pristupačnosti postojećih PDF dokumenata odnosno kako napraviti PDF dokument iz Microsoft Office dokumenta.

Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja

Tijela javnog sektora obavezna su osigurati pristupačnost svojih mrežnih lokacija u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., kojim se u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.

Navedene dorade sučelja učinile su repozitorije u Dabru usklađenima s dobrim praksama pristupačnosti, ali je odgovornost vlasnika repozitorija da i sadržaji koje pohranjuju budu pristupačni. Zasigurno ima prostora za unapređenje i sučelja repozitorija i uputa pa molimo da svoje konstruktivne prijedloge javite timu Dabra.

RDA događanje „Istraživački podaci-što s njima?“ održat će se online

Wed, 05/20/2020 - 10:18

SRCE kao hrvatski nacionalni RDA čvor u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Rijeci, Sveučilišnom knjižnicom u Splitu, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu održat će seriju webinar pod nazivom „Istraživački podaci-što s njima?“.

Prvi webinar održat će se 25. svibnja 2020. godine s početkom u 10:00 sati te je namijenjen prvenstveno knjižničarima. Svi zainteresirani imat će priliku čuti više o temama vezanim uz RDA smjernice i rezultate kao što je dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“, FAIR načela i podaci, poticanju istraživača na dijeljenje istraživačkih podataka te certificiranju repozitorija.

Drugi webinar održat će se 01. lipnja 2020. s početkom u 10:00 sati te je namijenjen istraživačima, ali i svima ostalima koji su zainteresirani za teme vezanu uz istraživačke podatke. Svi sudionici imat će priliku čuti više o uvođenju predaje obveznog plana upravljanja istraživačkim podacima kod projektne prijave od strane Hrvatske zaklade za znanost. Nadalje, naglasak će biti stavljen na važnost upravljanja i dijeljenja istraživačkih podataka gdje će biti prezentirani primjeri dobre prakse te će se govoriti o licenciranju podataka i različitim vrstama licencija.

Više o programu, trajanju webinara, registraciji i izlagačima možete saznati na službenim stranicama hrvatskog RDA čvora.

Podsjećamo, Research Data Alliance (RDA) je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima. Početkom ožujka 2020. RDA je imala više od 9.960 individualnih članova iz 144 zemalja.

Tags: rdaistraživački podaciskup podatakaRDM

CoreTrustSeal: Certifikat za pouzdane repozitorije

Thu, 04/30/2020 - 21:23

CoreTrustSeal (CTS) je međunarodna, nevladina i neprofitna organizacija koja promiče održive i pouzdane podatkovne infrastrukture te zainteresiranim podatkovnim repozitorijima nudi mogućnost certificiranja temeljem kriterija Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Taj popis kriterija odražava karakteristike pouzdanih repozitorija, a nastao je pod okriljem organizacije Research Data Alliance (RDA) kroz spajanje dva postupaka certificiranja koje su zasebno provodile World Data System of the International Science Council (WDS) i Data Seal of Approval (DSA).

Zašto certificirati repozitorij i koje vrste repozitorija se mogu certificirati?

Kroz postupak certificiranja podatkovni repozitorij dokazuje svoju održivosti i pouzdanosti te postaju jasnije jake i slabe strane repozitorija što omogućava njegovo unaprjeđivanje. Certificiranje koje provodi neovisna organizacija potvrđuje da repozitorij, odnosno ustanova koja ga podupire, slijedi dobre prakse pa takav repozitorij postaje atraktivniji i istraživačima i financijerima. Istraživačima koji objavljuju svoje podatke u repozitoriju, ali i onima koji koriste te podatke, certifikat daje sigurnost da će podaci u repozitoriju biti sačuvani, razumljivi i upotrebljivi u budućnosti što doprinosi i očuvanju reproducibilnosti istraživanja na kojem su podaci korišteni. Financijerima certifikat također daje sigurnost da će rezultati financiranih istraživanja ostati dugoročno sačuvani i dostupni. Važnost CTS certificiranja prepoznata je i među europskim istraživačkim infrastrukturama pa npr. Common Language Resources and Technology Infrastructure (CLARIN) i Consortium of European Social Science Data Archives (CESSDA) očekuju od centara odnosno pružatelja servisa da prođu postupak CTS certificiranja.

Certificiranje je primjenjivo za razne vrste repozitorija: domenske ili tematske repozitorije, institucijske repozitorije, nacionalne repozitorije (uključujući vladine), repozitorije knjižnica, muzeja i arhiva, repozitorije projekata, a u budućnosti možemo očekivati i mogućnost certificiranja alata i servisa.

Kriteriji i postupak certificiranja?

Certificiranje repozitorija provodi se temeljem 16 kriterija pod nazivom Core Trustworthy Data Repositories Requirements. Uz svaki kriterij CTS daje pojašnjenje što sve kriterij obuhvaća i uputu na koji način treba dokazati ispunjavanje kriterija. 16 kriterija organizirano je u tri grupe:

  • organizacijska infrastruktura - obuhvaća kriterije: misija/djelokrug, licence, plan kontinuiteta, povjerljivost/etika, organizacijska infrastruktura, stručna podrška
  • upravljanje digitalnim objektima - obuhvaća kriterije: integritet i autentičnost podataka, kriteriji prihvata, dokumentiranost postupaka pohrane, plan dugoročnog očuvanja, kvaliteta podataka, radni procesi, otkrivanje i identifikacija podataka, ponovno korištenje podataka
  • tehnologija - obuhvaća kriterije: tehnička infrastruktura, sigurnost.

Repozitorij za svaki od kriterija mora dati izjavu na koji način ispunjava kriterij i takvu izjavu argumentirati poveznicama na on-line dokumentaciju. Sve izjave moraju biti na engleskom jeziku dok on-line dokumentacija ne mora nužno biti na engleskom jeziku, ali mora sadržavati minimalno sažetak (engl. summary) preveden na engleski jezik. U postupku certificiranja nije potrebno otkrivati povjerljive podatke, a ako su oni dio dokaza onda se takvi dokazi mogu priložiti prijavi za certificiranje. Podnositelj zahtjeva za certificiranje za svaki kriterij radi samoprocjenu razine usklađenosti repozitorijima s kriterijem ocjenom od 0 do 4: 0 - Nije primjenjivo, 1 - Repozitorij to nije još razmatrao, 2 - Repozitorij ima teorijski koncept, 3 - Repozitorij je u fazi implementacije, 4 - Kriterij je u potpunosti implementiran u repozitoriju. Svrha tih odgovora je prvenstveno da podnositelj zahtjeva shvati je li repozitorij spreman za certifikaciju, dok će u postupku evaluacije ispunjavanje pojedinog kriterija biti procijenjeno temeljem izjava za kriterije i podupirućih dokaza. Za uspješno certificiranje repozitorij mora imati razine usklađenosti s kriterijima 4 ili eventualno za neke kriterije 3 te detaljno obrazloženje ako je razina usklađenosti 0 za neki kriterij. Razine usklađenosti 1 i 2 znače da repozitorij nije spreman za certificiranje.

Valjanost certifikata i trenutni broj certificiranih repozitorija?

Certifikat se izdaje na rok od 3 godine nakon čega repozitorij ponovno mora proći postupak provjere usklađenosti prema aktualnim kriterijima. Kriterije i pravila za certificiranje određuje CoreTrustSeal odbor za period od 3 godine i tijekom tog perioda pravila se ne mijenjaju, a aktualna verzija kriterija vrijedi za razdoblje od siječnja 2020. do prosinca 2020. godine.

Trenutno 82 repozitorija imaju CTS certifikat, a uz to još 72 repozitorija imaju neki od certifikata koji su prethodili CTS-u (WDS, DSA) pa je za očekivati da će oni po isteku tih certifikata pokušati ishoditi CTS certifikat. Popis certificiranih repozitorija, kao i kriteriji te obrazac prijave, dostupni su na adresi: https://www.coretrustseal.org.

Više o certificiranju repozitorija u Dabru imat ćete priliku čuti na webinaru pod nazivom "Istraživački podaci – što s njima?" koji će se održati tijekom mjeseca svibnja.

Tags: CoreTrustSealdigitalni repozitorijicertificiranjerda

23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima

Mon, 04/27/2020 - 12:13

RDA (Research Data Alliance) interesna skupina Libraries for Research Data proizvela je podržano rješenje 23 Things: Libraries For Research Data“, a riječ je o pregledu praktičnih i besplatnih online izvora i alata koje korisnici mogu odmah iskoristiti uključivanjem upravljanja istraživačkim podatcima u svoj profesionalni knjižnični rad. Uspješnom suradnjom SRCA kao hrvatskog nacionalnog RDA čvora, te partnera Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu nastala je prilagođena verzija dokumenta prikladna za hrvatsku zajednicu pod nazivom “23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima”. Svi zainteresirani hrvatsku inačicu dokumenta mogu pronaći putem DOI broja 10.15497/rda00047 te na službenim stranicama SRCA i hrvatskog RDA čvora

Osim na hrvatskom jeziku dokument je dostupan na još 11 jezika – arapski, kineski, engleski, francuski, njemački, hindu, japanski, korejski, portugalski, ruski i španjolski.

Dokument sadrži prikaz 9 kategorija smjernica za rad s istraživačkim podacima koje uključuju izvore za učenje, informiranje i uključivanje istraživača, planove upravljanja istraživačkim podacima, metapodatke, citiranje istraživačkih podataka, licenciranje podataka i zaštitu privatnosti, digitalno očuvanje, repozitorije istraživačke podatke te uključivanje u zajednicu.

Kroz sugestije i smjernice, dokument „23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima” savjetuje knjižničare kako naučiti primijeniti načela knjižničarstva za rješavanje problema i razvijanje novih usluga povezanih s istraživačkim podacima, kroz primjerice, online tečajeve za knjižničare vezane uz teme o upravljanju istraživačkim podacima, o komunikaciji s istraživačima ili načinima upoznavanja s novom terminologijom te dostupnim digitalnim alatima. Nadalje, dokument upoznaje knjižničare kako mogu pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima, predlaže upoznavanje sa zahtjevima financijera i alatima kako bi knjižničari mogli savjetovati istraživače o pisanju i korištenju planova upravljanja istraživačkim podacima. Naglašena je važnost pravilnog opisivanja istraživačkih podatke sukladno FAIR načelima kako bi se pridonijelo boljem razumijevanju metapodatkovnog opisa.

„23 smjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima“ zalažu se za poticanje pravilnog citiranjem istraživačkih podataka, koristeći pritom trajne identifikatore te povezivanje istraživačkih podataka s radovima koji se temelje na tim podacima, kao i korištenje prikladne licencije prilikom prikupljanja i dijeljenja podataka. Neophodna je suradnja sa zajednicom arhivista u svrhu razvoja i implementacije infrastrukture i prakse koje će osigurati dostupnost i upotrebljivost zbirki podataka te korištenje institucijskih i tematskih repozitorija za objavu i arhiviranje skupova podataka. Također je važna povezanost sa zajednicom – istraživača, financijera, izdavača, knjižničara te sudjelovanje u dijeljenju ideja i razvoju rješenja za upravljanje istraživačkim podacima.

Više o dokumentu "23 mjernice: podrška za upravljanje istraživačkim podacima" svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Tags: istraživački podaciskup podatkarda

Nadograđena Islandora na verziju 7.x-1.13

Fri, 04/24/2020 - 14:29

Tim Dabra izvršio je nadogradnju aplikativne podrške na kojoj je izgrađen Dabar - Islandora verzije 7.x-1.12 nadograđena je na verziju 7.x-1.13. Nakon nadogradnje repozitoriji u Dabru rade stabilno.

Podsjećamo, Islandora je platforma otvorenog programskog koda za upravljanje digitalnim objektima temeljena na Drupal CMS-u, Fedora repozitoriju i Apache SOLR-u.

Tags: islandoraodržavanje

Kako pospješiti dijeljenje istraživačkih podataka

Tue, 04/14/2020 - 09:14

Kako pomoći istraživačima da pravovremeno i ispravno upravljaju svojim istraživačkim podacima (Research Data Management – RDM) te da iste dijele, jedan je od ciljeva RDA.

U svrhu ostvarenja toga cilja, jedan od rezultata rada organizacije RDA kojim se želi potaknuti istraživače na dijeljenje istraživačkih podataka jest knjiga „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“  koja pruža primjere dobre prakse za uključivanje istraživača u upravljanje istraživačkim podacima. Knjigu je sastavila interesna skupina RDA Libraries for research data te joj je glavni cilj potaknuti promijene unutar društva u svrhu boljeg upravljanja podacima. 

Knjiga sadrži 24 primjera o istraživačima, knjižničarima i znanstvenicima s različitih institucija diljem svijeta koji na uspješan način promiču RDM načela i potiču upravljanje istraživačkim podacima. Na jasan i praktičan način daje smjernice za educiranje znanstvene i istraživačke zajednice o upravljanju podacima tijekom provedbe istraživanja.

Neki od savjeta koji se spominju za veću uključenost istraživača u proces i praksu upravljanja istraživačkim podacima odnose se ponajviše na:

  • intenzivnu diseminaciju ciljanoj publici putem društvenih mreža (npr. Twitter, LinkedIn, Slack)
  • povezivanje i umrežavanje istraživača iz različitih institucija
  • međusobnu suradnju sveučilišta
  • održavanje radionica, tečajeva i webinara
  • stvaranje navika za upravljanje istraživačkim podacima, primjerice pojedina sveučilišta uvela su zakonsku obvezu koja obvezuje istraživače da prije provedbe projekta predaju plan upravljanja istraživačkim podacima (Data Management Plan — DMP),
  • razvoj RDM predložaka unutar sveučilišta koje će istraživači koristiti tijekom svojih istraživanja
  • stvaranje zajednice praktičara
  • diseminaciju primjera dobre prakse i najuspješnijih istraživača u upravljanju istraživačkim podacima.

Najučinkovitijim načinom za podizanje motivacije istraživača pokazala se organizacija radionica i webinara tijekom kojih se istraživači upoznaju sa strategijama organizacije podataka u svrhu podizanja kvalitete svojih istraživanja. Sadržaj koji je uključen u radionice odnosi se na pravilno imenovanje datoteka, ispravno pisanje README datoteke, strukturiranje podmapa i datoteka u istraživačkoj dokumentaciji. Kao primjer dobre prakse istaknule su se radionice gdje istraživači donose vlastite istraživačke podatke na kojima rade.  

Pojedina sveučilišta su uspjela integrirati edukaciju o strukturiranom upravljanju istraživačkim podacima u sklopu izbornih kolegija o otvorenoj znanosti i akademskom integritetu na poslijediplomskim doktorskim studijima. Nadalje, pojedina sveučilišta su zaposlila facilitatore koji individualnim pristupom istraživačima pružaju pomoć kod upravljanja podacima.

Drugi primjeri izdvajaju neformalne oblike motiviranja istraživača putem organizacije tzv. data conversations gdje se okuplja istraživače kako bi u opuštenoj atmosferi uz kavu ili zalogaj podijeli svoja iskustva i spoznaje o upravljanju podacima.

Detaljan pregled svih aktivnosti i smjernica nalazi se u knjizi „Engaging Researchers with Data Management: The Cookbook“.

Više o temama veznim za istraživačke podatke svi zainteresirani imat će priliku čuti na webinaru pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji će se održati tijekom mjeseca svibnja. Sve informacije bit ćete pravovremeno objavljene na službenih stranica hrvatskog RDA čvora https://www.srce.unizg.hr/rda te na službenih stranica DABRA.

Tags: istraživački podaciRDMrdaskup podataka