Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 6 hours 55 min ago

Citat 3. kolovoza 2020.

9 hours 4 min ago

Bojim se čovjeka jedne knjige.

The post Citat 3. kolovoza 2020. appeared first on .

Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca

9 hours 37 min ago

… Zajc je rijedak primjer rodjenog, bogodanog umjetnika, koji je vlastito oduševljenje na ovu najsubtilniju umjetnost umio uliti cijeloj svojoj savremenosti. Zajc znači jednu epohu naše muzike – i ovo neka bude tema, koju na današnji spomen dan hoćemo da razmislimo i objasnimo. (…) U najranijoj mladosti Zajc je čudo od djeteta – glazbeni njegov talenat razvijen je u najnježnijoj djetinjoj dobi tako, da Zajc poput Mozarta sa pet godina već istupa gudeći i glasovirajući na javnim priredbama, a sa deset godina sklada već lake melodije, kojih se je i u starosti sjećao. Djetinji zanos za glazbu pratio ga je do konca života – po tjelesnom ustroju nejak, po temperamentu gotovo ženski nježan, Zajc je svu svoju energiju sjedinio u neumoran, upravo divovski neumoran glazbeni rad…

(Sveta Cecilija, 1. siječnja 1925.)

Čitajući odlomak iz članka Milutina Nehajeva objavljenoga u časopisu Sveta Cecilija, prisjećamo se velikoga skladatelja, dirigenta i glazbenoga pedagoga Ivana pl. Zajca.
Rijetka je pojava u novijoj kulturnoj povijesti da jedan umjetnik ovlada tijekom puna četiri desetljeća glazbom jednoga naroda, kao što je bio slučaj sa skladateljem Ivanom pl. Zajcom, po kojem je razdoblje hrvatske glazbe od 1870. do 1916. godine prozvano njegovim imenom.

Ivan pl. Zajc rođen je u Rijeci 3. kolovoza 1832. godine. Školovao se u Milanu, gdje je na Konzervatoriju studirao od 1850. do 1855. godine. Povratkom u Rijeku prihvatio je mjesto dirigenta i koncertnoga majstora Gradskoga kazališnog orkestra, a poučavao je i gudačke instrumente u Filharmoničkome društvu. Godine 1862. odlazi u Beč, gdje se uspješno bavi pisanjem opereta.
Već od prve operete Momci na brod (Mannschaft am Bord) Zajc je imao velik uspjeh kod publike, što su sljedeće operete samo potvrdile. No, u Beču je napisao i svoje prve skladbe na hrvatski tekst, među kojima treba istaknuti rodoljubnu pjesmu U boj (1866.) koju će poslije uvrstiti u operu Nikola Šubić Zrinjski. Godine 1870. Zajc je došao u Zagreb, gdje je postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere te ravnatelj glazbene škole Glazbenoga zavoda. Operu je vodio do 1889. godine, odnosno do njezina prvog ukidanja, a školu do umirovljenja. U Operi je proveo temeljitu reorganizaciju i znatno pridonio osposobljavanju izvođačkoga ansambla koji je pod Zajčevim vodstvom u 19 godina izveo približno 50 opera te desetak opereta. Zajc nije samo utemeljitelj hrvatske opere kao umjetničke ustanove već je opernu umjetnost u Hrvatskoj obogatio i u stvaralačkome smislu jer je do njegova dolaska u Zagreb bila izvedena samo jedna hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga. Zajčev skladateljski opus vrlo je bogat, a njegova rukopisna ostavština broji više od tisuću jedinica građe.

Hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc preminuo je u Zagrebu 16. prosinca 1914. godine.

U razvoju hrvatske glazbe Zajc je imao bitnu ulogu. Djelujući tijekom dugoga razdoblja kao organizator, dirigent, pedagog i skladatelj, započeo je i uspješno vodio borbu protiv diletantizma, a za ozbiljnost glazbenoga stvaralaštva i izvodilaštva.

Zajc je za sobom ostavio približno 1200 raznovrsnih djela za orkestar, komorne sastave, klavir, a najveća je vrijednost njegova rada u tome što je potaknuo daljnji razvoj hrvatske glazbe u doba habsburškoga apsolutizma. Digitalizirani notni zapisi njegovih najpoznatijih skladbi Večernja pjesma, Lastavicam, Djevojka i ruža dostupni su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a njegova bogata ostavština čuva se u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2014. godine priredila je prigodnu izložbu posvećenu Ivanu pl. Zajcu, kojom je obilježena 100. obljetnica smrti velikana hrvatske glazbene kulture.

Na stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis njegove Romance Zrinskog iz opere Nikola Šubić Zrinski.

 

The post Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca appeared first on .

Izložba Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu NSK u povodu 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“

Fri, 07/31/2020 - 07:26

U povodu 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira prigodnu izložbu knjiga iz fonda Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu čijim se sadržajem stavlja poseban naglasak na braniteljske postrojbe koje su sudjelovale u ovoj povijesnoj operaciji.

Operacija Oluja trajala je od 5. do 7. kolovoza 1995. godine te zajedno s operacijom Bljesak predstavlja ključnu vojno-redarstvenu akciju kojom je okončan Domovinski rat. Pripadnici Hrvatske vojske i policije ovom operacijom oslobodili su 18,4% ukupne površine Republike Hrvatske te vratili u njezin ustavno-pravni poredak okupirana područja Dalmacije, Like, Korduna i Banovine.

U ovoj značajnoj operaciji je sudjelovalo sveukupno 130 000 vojnika – pripadnici pet gardijskih brigada, gardijski zdrug, samostalne gardijske bojne, 23 domobranske pukovnije, 15 pričuvnih i dvije ročne brigade, tri brigade protuzračne obrane, četiri središnjice za elektronsko djelovanje, dio topničko-raketne brigade, dio protuoklopne topničko-raketne brigade, dio inženjerijske brigade, pukovnija veze, cijelo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, dio Hrvatske ratne mornarice i 3100 pripadnika Specijalnih postrojbi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Dan oslobođenja Knina, 5. kolovoza, u Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a od 2008. godine i kao Dan hrvatskih branitelja.

Izložba je postavljena u prostorima Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu, na 1. katu Knjižnice, i bit će otvorena za posjetitelje od 3. do 31. kolovoza 2020. godine – do 14. kolovoza prema ljetnom radnom vremenu, a od 17. kolovoza prema redovitom radnom vremenu Knjižnice.

The post Izložba Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu NSK u povodu 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Oluja“ appeared first on .

Vrijedna donacija autografa Miroslava Miletića Zbirci muzikalija i audiomaterijala

Wed, 07/29/2020 - 09:26

Fond Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK prinovljen je vrijednom darom autografa hrvatskog skladatelja, violista, violinista i pedagoga Miroslava Miletića (1925. – 2018.).

Miroslav Miletić diplomirao je violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1953.), a kompoziciju je učio u Zagrebu (B. Sakač), Pragu i Hilversumu. Predavao je na Glazbenoj školi Pavla Markovca, a 1960. osnovao kvartet Pro arte, u kojem je svirao violu.

Praizvedbom njegova Koncerta za violu i orkestar 1958. u Hilversumu postigao je zapažen međunarodni skladateljski uspjeh.

Iako je najznačajniji uspjeh i najveći opus ostvario u komornoj glazbi, njegov je rad obuhvatio i orkestralna, koncertna (7 koncerata) i solistička djela (osobito za violu), zatim balete, glazbeno-scenska djela te glazbu za televiziju i film.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: pripala mu je Nagrada fondacije „Gaudeamus“ (1959.), Zlatni lav u Veneciji za filmsku glazbu (1960.), dobio je dvije zlatne medalje u Vercelliju (1966.), dvije nagrade Jugoslavenske radiotelevizije, Zlatno sunce grada Dubrovnika (1999.), Vjesnikovu nagradu „Josip Štolcer Slavenski“ (2002.), Nagradu grada Siska za životno djelo i značajan doprinos ugledu grada Siska (2007.) te Diskografsku nagradu „Porin“ za životno djelo (2009.).

U Sisku je 2000. godine u njegovu čast utemeljena godišnja manifestacija „Dani glazbe Miroslava Miletića“.

Ostavštinu je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovala njegova kći, gospođa Jasmina Balogh.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Vrijedna donacija autografa Miroslava Miletića Zbirci muzikalija i audiomaterijala appeared first on .

U spomen na Ivana Picelja

Tue, 07/28/2020 - 08:23

… Šezdesetih godina Picelj je bio ona okosnica koja je, zajedno s prijateljima iz EXAT-a, činila hrvatsku umjetnost druge polovice stoljeća integralnim dijelom europske umjetnosti. Njegova mjera originalnosti i vitalnosti služi svima nama na ponos.

(Zvonko Maković)

Hrvatski slikar i grafički dizajner Ivan Picelj rođen je 28. srpnja 1924. godine u Okučanima. Nakon studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bavio se uređenjem i opremanjem štandova na Zagrebačkome velesajmu u Savskoj, što je bitno utjecalo na njegov daljni rad. Odabrao je tada modernu tendenciju spoja umjetnosti i industrije, a to je i ostala misao vodilja njegova djelovanja.

Bio je jedan od utemeljitelja skupine umjetnika i arhitekata EXAT-51 i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Picelj je organizirao prvu izložbu industrijskoga dizajna u Zagrebu. Razvio je svojevrstan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskome slikarstvu. Njegovo stvaralaštvo ima svoje ishodište u općim načelima konstruktivizma. Bio je uključen u nastanak i širenje međunarodnoga pokreta Nove tendencije, u sklopu kojega je stvorio niz programiranih djela, istražujući vizualnu percepciju, matematičke ritmove i pomake čestica.

Od 1957. godine izlagao je i skulpture, reljefe u drvu i objekte u metalu. Svojim grafičkim dizajnom, plakatima i opremom knjiga, sredinom šezdesetih godina razvijao je vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja. Uređivao je paviljone izložaba u zemlji i inozemstvu.

Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. godine i od tada je sudjelovao u brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta. Surađivao je s galerijom Denis Rene u Parizu. Za svoje radove bio je višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ivan Picelj preminuo je 22. veljače 2011. godine u Zagrebu.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se šesnaest grafika, tri mape te mnogi plakati Ivana Picelja, a dio te vrijedne građe predstavljen je u katalogu izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, koja je bila organizirana 2009. godine u povodu 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Umjetnička djela istaknutoga hrvatskog slikara, dizajnera i grafičara Ivana Picelja bila su izložena od rujna 2016. godine u privatnoj galeriji Cortesi u Luganu, švicarskome Monte Carlu. Vlasnik galerije, poznati kolekcionar Stefano Cortesi ugostio je u svibnju iste godine u svojoj galeriji u Londonu istoimenu izložbu pod nazivom Konkretna utopija: Ivan Picelj i Nove tendencije 1961 – 1973.

Bio je jedna od najvažnijih figura umjetnosti 20. stoljeća u nas, kvaliteta i vrijednost.

(Miroslav Gašparović)

Autor naslovne fotografije Keiichi Tahara.

The post U spomen na Ivana Picelja appeared first on .

15. fotografski natječaj „Smiješak… čitajte!“

Mon, 07/27/2020 - 09:15

Hrvatsko čitateljsko društvo i ove godine organizira fotografski natječaj s ciljem isticanja zabavne strane čitanja i pismenosti, njihove važnosti i pozitivnog utjecaja na čovjeka i društvo. Natječaj „Smiješak… čitajte!“ otvoren je i traje do 25. kolovoza, a pobjednički radovi bit će objavljeni 7. rujna 2020., uoči Međunarodnog dana pismenosti, na mrežnoj stranici Društva. Nagrade će se dodijeliti na stručnom skupu „Pismenost i kultura čitanja u doba promjene“, koji Hrvatsko čitateljsko društvo organizira 8. rujna Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu.

Pojedinosti o Natječaju.

 

 

The post 15. fotografski natječaj „Smiješak… čitajte!“ appeared first on .

Moderna vremena pokrenula projekt „Top lista knjiga“

Fri, 07/24/2020 - 09:08

Ljubitelji literature nedavno su dobili novu referentnu točku kada su u pitanju knjige i čitanost. I to provjerenu, iz „kuhinje“ dobro nam znanog portala Moderna vremena, koji već desetljećima stručno i predano prati sve ono što je važno, a u dosluhu s knjigom. Njihov projekt „Top lista knjiga“ objedinjuje mjesečne izvještaje koje Moderna vremena prikupljaju iz reprezentativnog uzorka od tridesetak knjižara u Hrvatskoj, a temelji se na većem broju generiranih ljestvica segmentiranih po različitim tematskim ili žanrovskim kriterijima. Najprodavanije naslove tako je moguće pregledavati kroz pojedinačne ljestvice iz područja: publicistika / strana književnost / hrvatska književnost / knjige za djecu i mlade / slikovnice / društvo, politika, povijest / biografije i memoari / popularna znanost i tehnologija / putopisi i putovanja / hrana i kuharice i dr. Zahvaljujući ovoj listi, čitalačka publika ima priliku informirati se i o novitetima na tržištu, što Top listu knjiga čini dodatnim alatom u poticaju na čitanje, kao i na prodaju aktualnih izdanja.

Portal Moderna vremena ljestvicu najprodavanijih knjiga objavljivat će u mjesečnom ritmu, a za svaku knjigu moći će se pratiti i trend njezine prodaje kroz vremensko razdoblje otkad je lista formirana. Zahvaljujući tom što Moderna vremena donose cjelovite informacije o naslovima, zainteresirani čitatelji moći će se, slijedeći poveznicu, detaljno informirati o najprodavanijim knjigama u nas.

Top lista najprodavanijih knjiga bit će, bez sumnje, izvrstan orijentir svima koji su u potrazi za dobrim štivom ili pak vole pratiti čitalačke trendove.

The post Moderna vremena pokrenula projekt „Top lista knjiga“ appeared first on .

Izmjene u ljetnome radnom vremenu Knjižnice

Thu, 07/23/2020 - 08:45

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 22. srpnja 2020. godine u sklopu ljetnoga radnog vremena otvorena je za korisnike srijedom od 12 do 19 sati. Ostale radne dane, od ponedjeljka do petka, bit će otvorena od 8 do 15 sati.

Subotom će Knjižnica biti zatvorena.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena u srijedu 5. kolovoza i u subotu 15. kolovoza 2020. godine.

Ljetno radno vrijeme traje do 14. kolovoza 2020. godine. Od 17. kolovoza 2020. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Izmjene u ljetnome radnom vremenu Knjižnice appeared first on .

Nastavak suradnje NSK i instituta IRIM u području razvoja digitalnog društva

Wed, 07/22/2020 - 14:11

Institut za razvoj i obrazovanje mladih (IRIM) i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu temeljem sporazuma sklopljenih 22. srpnja 2020. godine nastavljaju suradnju u području razvoja digitalnog društva provedbom dvaju vrijednih projekata – Digitalne knjižnice za lokalni razvoj i Digitalni građanin 2.0.

U sklopu projekta Digitalne knjižnice za lokalni razvoj institut IRIM donira Knjižnici komplete micro:bit opreme za razna ekološka mjerenja, priručnike za korištenje micro:bit tehnologije, priručnike o konceptu građanske znanosti (eng. citizen science) i provodi edukaciju za knjižničare o korištenju opreme za potrebe projekta.

Institut IRIM će u sklopu projekta Digitalni građanin 2.0 Knjižnici donirati tri robotička kompleta micro:bit opreme micro:Maqueen te uz svaki komplet dodatni micro:bit uređaj i stazu za kretanje robota.

Sva donirana oprema bit će dostupna u prostoru Digitalnog laboratorija NSK, koji od ožujka 2019. godine djeluje kao centar digitalne revolucije i središnje mjesto za primjenu i razvoj digitalnih tehnologija i vještina u hrvatskim knjižnicama.

Knjižnica zahvaljuje institutu IRIM na ovoj donaciji, kao i na uspješnoj višegodišnjoj suradnji.

The post Nastavak suradnje NSK i instituta IRIM u području razvoja digitalnog društva appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja Paje Kanižaja

Wed, 07/22/2020 - 08:10

Sunce služi za sve živo,
a za kišu nebo sivo!

Da mirišeš, služi cvijeće,
za penjanje je drveće!

Lopta služi da je šutaš,
dobra knjiga da je gutaš!

A prijatelj čemu služi?
Da se s tobom igra, druži!

Roditelji služe da te svuda vode,
ali prije svega, ipak da te rode!

I da te vole roditelji služe,
i da su bili djeca, da napokon skuže!

(Čemu služe roditelji)

Čitajući pjesmu Čemu služe roditelji, prisjećamo se pisca našega djetinjstva Paje Kanižaja.

Hrvatski književnik Pavao Pajo Kanižaj rođen je 22. srpnja 1939. godine u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Nakon završene mature budući književnik odlazi iz Koprivnice u Zagreb. U Zagrebu je 1967. godine diplomirao jugoslavistiku na Filozofskome fakultetu, a poslije je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa Paradoks i Žalac. Uređivao je i humorističku rubriku u Studenskome listu, Vjesniku, Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne i humoristične emisije za djecu. Među knjigama za djecu i mladež ističu se Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi, Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao i Ta divna čudovišta. Za književni rad nagrađen je književnim nagradama, uključujući nagrade za dječju književnost Ivana Brlić Mažuranić (Bila jednom jedna plava) i Grigor Vitez (3čave pjesme) te za humoristično-satiričko stvaralaštvo Zlatno Kerempuhovo pero i Zlatna sirena. Autor je scenarija za cjelovečernji animirani film Čudnovate zgode šegrta Milana Blažekovića prema romanu Ivane Brlić Mažuranić.

Osvojio je prvu nagradu na Međunarodnome festivalu humora u Italiji i nagradu za haiku u Japanu. Grad Koprivnica dodijelio mu je 2006. godine nagradu za životno djelo.

Osim toga, podario je hrvatskoj mladeži i odraslima mnoštvo knjiga romana, slikovnica, kazališnih komada, televizijskih emisija, crtanih filmova i dr.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 260 zapisa o njegovim djelima.

Pavao Pajo Kanižaj preminuo je 4. studenoga 2015. godine.

Zahvaljujući limačima, imam veliku povlasticu da sam mlađi od svoje osobne iskaznice. To i djeca vrlo često osjete kad se s njima sretnem. Tako su mi jednom prije podosta godina počela govoriti Pajo i tikati me, na što je direktorica zarežala: „Nije on za tebe Pajo, već drug Kanižaj“, a ja sam joj vratio: ‘Djeco, za vas sam ja i dalje Pajo, a za vas, drugarice, gospodin Kanižaj…’“

(Pajo Kanižaj)

 

The post Uz obljetnicu rođenja Paje Kanižaja appeared first on .

Obveza nošenja zaštitnih maski i za mjestom za rad – 20. srpnja 2020.

Mon, 07/20/2020 - 14:17

Korisnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obvezni su od 20. srpnja 2020. godine, osim tijekom ulaska i kretanja u prostoru Knjižnice, ispravno nositi zaštitne maske i za mjestom za rad koje im je dodijeljeno prilikom prijave za rad u Knjižnici.

Korisnicima se i dalje prije ulaska u Knjižnicu primjenom beskontaktnoga toplomjera mjeri tjelesna temperatura, a ulazak nije dopušten osobama čija je tjelesna temperatura 37,2 °C ili viša.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva sve svoje korisnike da se nastave pridržavati uputa Zavoda povezanih s pojačanom higijenom ruku, u koju svrhu su na ulazu i u ostalim dijelovima svih korisničkih prostora postavljeni spremnici sa sredstvom za dezinfekciju. Prema istim uputama, dizalo mogu koristiti najviše dvije osobe istodobno.

Kako bi se broj ulazaka u prostor Knjižnice smanjilo na najmanju moguću mjeru, korisnike molimo da provjere dostupnost željene građe upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Obveza nošenja zaštitnih maski i za mjestom za rad – 20. srpnja 2020. appeared first on .

Uz 133. obljetnicu rođenja Frana Galovića

Mon, 07/20/2020 - 09:24

Crn-bel… crn-bel…
V trsju popeva,
Grozdje dozreva…
Crn-bel…

Dok večer se zmrači,
On pesmo zavlači,
Drago starinsko,
Veselo vinsko:
Crn-bel… crn-bel…

Jesensko to pesmo
Mi čuli vre jesmo
Tri večeri tu…
Crn-bel…

I znamo, da leto
Otišlo je, eto –
Baš kakti vu snu…
Crn-bel… crn-bel…

(Crn-bel)

U 27 godina života, Fran Galović, istaknuti hrvatski pjesnik, pripovjedač, književnik i kazališni kritičar – pripadnik drugoga naraštaja hrvatske moderne, ostvario je vrlo raznolik i sadržajno bogat literarni opus.

Fran Galović rodio se 20. srpnja 1887. godine u Peterancu, selu blizu Koprivnice. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Zagrebu, gdje završava i studij slavistike i klasične filologije. Pripadao je mladohrvatskomu, liberalnopravaškomu pokretu pa je zbog sudjelovanja u đačkome štrajku četvrti semestar studirao u Pragu. Godine 1909. dobrovoljno se javlja u vojsku, a 1913. završava studij klasične filologije i postaje namjesni učitelj II. realne gimnazije u Zagrebu, a u travnju 1914. završava studij hrvatskoga jezika. Bogatu književnu i kritičarsku djelatnost započeo je već za vrijeme studija, kada je pokretač i urednik pravaškoga glasila Mlada Hrvatska (1908. – 1909.). Bio je uvršten i u svojevrsnu Wiesnerovu antologiju suvremenoga pjesništva, danas znamenitu Hrvatsku mladu liriku iz 1914. godine.

Fran Galović mobiliziran je početkom Prvoga svjetskog rata. Iako je počeo kao pjesnik štokavskih stihova, najveću umjetničku razinu dosegao je poetskim kajkavskim, nedovršenim ciklusom Z mojih bregov, koji je objavljen posmrtno 1948. godine. Taj poetski ciklus komponiran je kao četiri godišnja doba. Vraćajući se iskonskim izvorima života, i poistovjećujući s rodnim krajem (Podravinom), Galović se predstavio kao autohtoni pjesnik. Njegova je poezija elegična, sva u zloslutnu osjećaju straha, tjeskobe i smrti. Smirenje, premda i prividno, Galović pronalazi u vjerovanju da smrt nije ništa drugo do ponovno stapanje s prirodom, s rodnim krajolikom. Po širini zanimanja i intelektualnoj radoznalosti Galović podsjeća na Ivana Gorana Kovačića, a od starijih hrvatskih književnika na Šenou i Kumičića. Nekoliko posljednjih godina zrelijega književnog stvaranja pokazalo je kako je riječ o piscu u stvaralačkome traženju, koji je za života objavio tek četiri omanje knjige. Poznate su mu antologijske pjesme Crn-bel, Childe Harold, Jesenski veter i dr. Među njegovim proznim djelima ističe se Začarano ogledalo (1913.) i Ispovijed (1914.). U novelama je prikazivao gradske i seoske sredine te vojnički život. Ostavio je nedovršen roman Mrtva domovina. Kao dramski pisac predstavio se dramama Tamara, Grijeh, Mors regni, Pred smrt, Mati i dr.

Svake godine, njemu u čast, održavaju se u Koprivnici Galovićeve jeseni – festival književnosti u novim medijima, jedan od poznatijih simbola grada Koprivnice koji je izrastao u kulturnu manifestaciju prepoznatu širom države.

Fran Galović bio je autor velikih književnih pretenzija, ali i velikih mogućnosti, koje je prekinula tragična smrt. Poginuo je 26. listopada 1914. godine između 10 i 11 sati iz hica strojne puške kod mjesta Radenkovići u Mačvi. Dan prije javio se prijatelju, književniku Milanu Ogrizoviću, dopisnicom:

„Moj dragi, još jednom Te pozdravljam. Jutro je i u 10 sati imamo navaliti. Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto želio umrijeti u ovako sunčan dan. Reci Sanctissimi da se pomoli za upokoj moje duše ako me više ne bude. Ljubi te tvoj Fran.“
(Napomena: Sanctissima je Ogrizovićeva supruga)

Na temelju toga pisma neki zaključuju da je Galović sam potražio smrt. Drugi to opovrgavaju, pozivajući se na neka njegova druga pisma i dopisnice s bojišta. Tako je Galović u jednome prijašnjem pismu napisao Ogrizoviću: „Želio bih ne poginuti samo radi toga da sve ovo iznesem jer je svaki dojam dragocjen.“

Iz pisama koje je Galović s fronta pisao poznanicima i prijateljima vidljivo je da je imao velike planove za svoj budući književni rad.

Fran Galović, veliki književni talent, prerano nas je napustio – njegov je život ugašen u vihoru rata. Tako je to valjda kada čovjek ima planove veće od svojega vremena – prestigne čak i vlastiti život.

Galovićevo mrtvo tijelo dopremljeno je u Zagreb 31. listopada 1914. godine i pokopano na Mirogoju.

Podatak kako je poginuo s točno 27 godina, svrstava ga se u takozvani Klub 27, odnosno skupinu utjecajnih i poznatih ljudi koji su pod nerazjašnjenim okolnostima umrli sa 27 godina, kao što su Brian Jones, Jimi Hendrix, Janis Joplin, Jim Morrison, Kurt Cobain i dr.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se njegove bilješke, fragmenti, članci, album crteža, notes, kao i jedan dio vrijedne književne ostavštine.

The post Uz 133. obljetnicu rođenja Frana Galovića appeared first on .

Prvi poziv za sudjelovanje na 45. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva

Thu, 07/16/2020 - 13:25

45. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva te suorganizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Zagrebačkoga knjižničarskog društva održat će se od 7. do 10. listopada 2020. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Otvorenje i pozvana izlaganja planiraju se održati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u skladu s važećim epidemiološkim pretpostavkama, a program će se prenositi uživo preko mrežne aplikacije Konferencije. Tematski i radni dio Skupštine održat će se u virtualnome obliku te elektroničkim glasanjem.

Tema je Skupštine Knjižnice u doba krize.

Podteme Skupštine:

– Odgovor knjižnica i knjižničarske zajednice na krizu COVID-19
– Perspektive knjižničarstva u postCOVID kontekstu
– Razvoj i perspektive djelovanja knjižničarskih društava na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
– Knjižnične usluge i programi u kontekstu upravljanja kriznim situacijama
– Knjižnične usluge na daljinu (virtualne, hibridne, digitalne)
– Knjižnice i digitalizacija – razvoj analognih i digitalnih zbirki
– Virtualni programi knjižnica u doba pandemije COVID-19
– Suradnja knjižnica i obrazovnih ustanova u provedbi nastave na daljinu
– Informacijska pismenost u kontekstu pandemije COVID-19
– Kompetencije knjižničara u odgovoru knjižnica na globalnu krizu
– Knjižnični standardi i pravilnici u kontekstu izvanrednih okolnosti
– Upravljanje knjižnicama u kriznim situacijama
– Društveni utjecaj knjižnica i krizno komuniciranje s javnošću
– Razvoj knjižničarske profesije u postCOVID perspektivi
– Knjižnične zgrade i prostori pod utjecajem elementarnih nepogoda.

Pojedinosti o Skupštini.

 

 

The post Prvi poziv za sudjelovanje na 45. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva appeared first on .

Radovi u čitaonici Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK

Wed, 07/15/2020 - 14:36

Zbog građevinskih će radova od 20. srpnja 2020. godine biti onemogućen rad u čitaonici Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Predviđeno je trajanje radova dva tjedna, a o ponovnome početku rada Čitaonice korisnici će biti pravodobno obaviješteni.

The post Radovi u čitaonici Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK appeared first on .

„Bit će opet, što bit mora; Hrvatska Hrvatom!“ – u spomen na Augusta Harambašića

Tue, 07/14/2020 - 08:02

… Trista ljeta već je dosta,
Što smo krv za druge lili,
Te nam jedva duša osta,
Prem smo nekoč divi bili;
Složimo se sin sa sinkom,
Rod sa rodom, brat sa bratom,
Složimo se pod lozinkom:
Hrvatska Hrvatom!

Sjetimo se, što je bila
Hrvatska nam draga mati,
Pa nastojmo iz svih sila,
Da se stara moć joj vrati;
Već s Balkana sviće zora
Svom ljepotom umiljatom,
Bit će opet, što bit mora;
Hrvatska Hrvatom! (…)

(Hrvatska Hrvatom)

Mnogo je lijepih domoljubnih stihova ispisano stoljećima. Stihovima pjesme Hrvatska Hrvatom prisjećamo se nekih od njih, kao i svojedobno najpopularnijega rodoljubnog pjesnika Augusta Harambašića.

Pola stoljeća Harambašićeva života ispunjavaju uglavnom tužni događaji, nesporazumi s okolinom, ljubavne patnje i razočaranja, političke trzavice, uhićenja i suđenja, borba za egzistenciju, bolesti i sl. Toliko se toga splelo oko ovoga darovitog pjesnika koji je romantičarski poimao život i literaturu, ne uspjevši se othrvati kolopletu vremena prema kojem nije znao načiniti odmak ni pronaći građansku ni ljudsku ravnotežu. Bio je na određen način tragičan junak hrvatske političke i književne zbilje u sutonu 19. stoljeća i njegovih ideala poistovjećenja umjetnika i javnoga djelatnika.

Hrvatski pisac, pjesnik, publicist, političar, odvjetnik i prevoditelj August Harambašić rođen je 14. srpnja 1861. godine u Donjem Miholjcu. S nepunih 20 godina postao je najpopularniji hrvatski pjesnik druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od četiriju najpoznatijih hrvatskih pjesnika toga doba, uz Šenou, Kovačića i Kranjčevića.
Kao gimnazijalac u Požegi susreće prvu veliku ljubav svojega života, dvanaestogodišnju djevojčicu Tugomilu, sestru svojih prijatelja Vatroslava i Dobroslava Brlića.
Ta strastvena, ali platonska dječačka ljubav probudila je pjesnički talent i tako nastaju prve ljubavne pjesme.
Nažalost, ubrzo dolazi do tragičnoga kraja. Već u ljeto iste godine 1877. kada su se dvoje mladih ugledali u gimnazijskoj kapelici i zaljubili, Tugomila umire od upale mozga, a August svoje stihove počinje objavljivati u omladinskome listu Smilje. Bio je tada učenik 5. razreda gimnazije. Sedmi i osmi razred gimnazije završava u Osijeku, gdje je maturirao 1879. godine.
August Harambašić već je kao gimnazijalac oduševljeno prihvatio nacionalni i politički program Stranke prava. U osmome razredu gimnazije uređuje osječki učenički politički časopis Hrvat, surađuje u zagrebačkome Viencu i postaje stalnim dopisnikom sušačke Slobode, koja je tada objavljena pod pokroviteljstvom Ante Starčevića.
Pravni fakultet pohađa u Zagrebu, no zbog demonstracija dobiva izgon sa Sveučilišta te zbog toga odlazi u Sušak gdje radi na svojem stranačkom časopisu.
Godine 1883. vraća se u Zagreb te iste godine piše zbirke pjesama Ružmarinke i Slobodarke.
Od 1884. do 1885. godine služi kao jednogodišnji dobrovoljac u austrijskoj vojsci. Godine 1886. objavljuje zbirku Bugarske pjesme, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pravne znanosti završava 1892. godine te je promoviran u doktora prava.

Njegove pjesme govore uglavnom o ljubavi prema domovini i ženi. Ekstremnim i buntovnim domoljubnim pjesmama poticao je nacionalne težnje svojih suvremenika. Nacionalnu energiju tražio je i nalazio u slavnoj hrvatskoj prošlosti, a motiv je samo jedan – nacionalna sloboda i spas domovine.
Stihove je bilježio kako su mu izvirali iz srca, ne mareći puno o formi i stilu, a često je njima neuvijeno izražavao pravaški program. U nekim pjesmama Harambašić poziva na oružje kojim se treba suprotstaviti općoj apatiji, priziva slavne uzore iz prošlosti, prije svih bana Petra Zrinskoga u pjesmi Mučenici. Napisao je i nekoliko zbiraka pjesama i priča za djecu, kao što su Mali raj, Smilje i kovilje, Zlatna knjiga za djecu, te libreta koja je uglazbio I. Zajc – Zlatka, Kraljev hir i Armida. Pisao je i satiru, feljtone, libreta te književne i kazališne kritike. Prevodio je s bugarskoga, češkoga, poljskoga, ruskoga, francuskoga, talijanskoga i njemačkoga jezika.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Slobodarke iz 1883. godine.

Hrvatski pjesnik i pravaški političar August Harambašić, čiji su vatreni domoljubni stihovi oduševljavali čitavu hrvatsku naciju, doživljava potpuni slom svojih mladenačkih ideala i pomračenje uma te umire sam i zaboravljen u duševnoj bolnici u Stenjevcu 16. srpnja 1911. godine.

Kad laž ima lijepo ruho,
A istina ružno,
Tad laž svuda dobro prođe,
A istina tužno.

(Pjesma Trnu)

 

The post „Bit će opet, što bit mora; Hrvatska Hrvatom!“ – u spomen na Augusta Harambašića appeared first on .

„U planini mrkoj nek mi bude hum…“ – uz obljetnicu smrti Ivana Gorana Kovačića

Mon, 07/13/2020 - 08:10

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dodje, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.

(Moj grob)

Pjesnik, novelist, kritičar, esejist i prevoditelj Ivan Goran Kovačić preminuo je 12. srpnja 1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme Moj grob. Zauzimao je značajno mjesto u hrvatskoj književnosti u razdoblju od tridesetih godina prošloga stoljeća do svoje tragične smrti.

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. godine u Lukovdolu u Gorskome kotoru, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine. Od tada se posvetio književnomu i novinarskomu radu. Bio je suradnik i urednik u Hrvatskome dnevniku (1936. – 1940.) i Novostima (1939. – 1941.). Jedno je vrijeme djelovao kao pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči. Potkraj 1942. godine s Nazorom odlazi u partizane.

Unatoč fizičkim naporima, intenzivno se bavi pisanjem. Nakon što se bolestan sklonio u istočno-bosansko selo Vrbnicu, ubili su ga četnici. U književnost je ušao 1929. godine kao srednjoškolac, proznim zapisom Ševina tužaljka, objavljenim u časopisu Omladina. Poslije svoje radove objavljuje u mnoštvu časopisa. Piše na štokavskome i kajkavskome narječju.

U pripovjednome opusu, ovaj je književnik prije svega zaokupljen motivima smrti. Svoju socijalnu osjetljivost izražava okrenutošću slabima i potlačenima, što je osobito vidljivo u zbirci pripovijedaka Dani gnjeva (1936.). U njoj, između ostaloga, obrađuje problematiku svojega užeg zavičaja uz koji je jako vezan (nadimak Goran uzeo je kao znak pripadnosti svomu rodnom kraju). Prikazuje život seljaka, seoske inteligencije i poluinteligencije te prodor kapitalizma u Gorski kotar, odnosno u njegovo rodno mjesto Lukovdol.

Goran je i autor nedovršenih romana Brod na potoku (Hrvatska revija, 1937.i 1939.) i Božji bubanj (Republika, 1946.). Svojevrsni je tematsko-motivski nastavak pripovjednoga ciklusa pjesnička zbirka Ognji i rože (priređena 1943., tiskana posmrtno 1945.), napisana na gorskokotarskoj kajkavštini.

U njegovu štokavskom pjesničkom opusu izdvajaju se programska pjesma Pjesniku i svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob.

No, vrhunac je pjesničkoga opusa Ivana Gorana Kovačića proturatna, vizionarska poema Jama (1943.). Ona je, prema riječima Miroslava Šicela, njegov najveći umjetnički, istodobno i ljudski, duboko humani domet. Jamu mnogi smatraju najznačajnijim književnim ostvarenjem nastalim u tijeku narodnooslobodilačke borbe. U njoj se suprotstavljaju i isprepliću svjetlo i tama, ljepota i zločin, halucinantnost i nadrealističke preciznosti, ljudsko i neljudsko i sl.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2013. godine obilježila je 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića prigodnom izložbom nazvanom Sve Goranove Jame, a iste je godine NSK darovano vrijedno izdanje Goranove Jame na francuskome jeziku.

Godine 1993. izdana je poštanska marka njemu u čast, a svake godine se u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće kako bi se održalo sjećanje na čovjeka koji je dao mnogo svomu kraju.

Riječ po riječ na papir teče,
Neizrečena, napisana.
I motrim je: gle, već ne peče –
Ne peče, zvučna, zakovana.

I tko će vagnut sve te riječi,
Nanizane, preboljene.
Zar posao ja nemam preči,
No te riječi nevoljene? (…)

(Starinski stihovi)

 

 

The post „U planini mrkoj nek mi bude hum…“ – uz obljetnicu smrti Ivana Gorana Kovačića appeared first on .

Sretan rođendan skromnomu geniju – u povodu 164. obljetnice rođenja Nikole Tesle

Fri, 07/10/2020 - 08:11

Ovih je dana cijela naša zemlja proslavila ime velikog učenjaka Nikole Tesle. Cijelim svijetom antene radio stanica od Konga do Mandžurije i od Aljaške do Karpa spominjale su njegovo ime. Trideset milijuna konjskih sila služi danas čovječanstvu zahvaljujući Tesli, ovom našem čovjeku, koji je iz svog malog ličkog sela Smiljana uspio da prodre u red prvih učenjaka svijeta dokazujući svima da i iz naroda, koji nema nikakve tradicije u tehničkom napretku, može poteći najvrsniji inženjer-genij, kakav je uistinu on.

(Lička sloga: novine za gospodarstvo i prosvjetu, 14. lipnja 1936.)

Nikola Tesla, čovjek koji je prema mišljenju mnogih započeo Drugu industrijsku revoluciju i čije se otkriće okretnoga magnetskog polja i izradba generatora izmjenične struje smatra najvećim otkrićem u zadnjih 500 godina, rođen je u noći sa 9. na 10. srpnja 1856. godine u malome ličkom selu Smiljanu pokraj Gospića. Dijete pravoslavnoga svećenika Milutina i njegove supruge Georgine (Đuke) rođene Mandić, Tesla se školovao u rodnome mjestu, Gospiću, Rakovcu pokraj Karlovca i Grazu, nakon čega je uslijedilo razdoblje njegova uspješnog rada u Pragu, Budimpešti, Parizu, Strasbourgu i SAD-u.

Među najpoznatijim patentima, izumima i otkrićima Nikole Tesle su višefazni sustav naizmjenično pokretanoga dinama, transformator, elektromagnetski motor, visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije, radijsko upravljanje letjelicama, radar, iskorištavanje solarne energije, radiokomunikacija s drugim planetima, stacionarni valovi i dr. Svoj je prvi patent prijavio u Američkome patentnom uredu 1885. godine, pri kojem ih je do 1921. godine prijavio ukupno 112. Svoje patente prijavljivao je još i u Australiji, Austriji, Belgiji, Brazilu, Danskoj, Francuskoj, Japanu, Indiji, Italiji te mnogim drugim zemljama.

Generalna konferencija za utege i mjere (Conférence Générale des Poids et Mesures, CGPM) 1960. godine nazvala je po Tesli mjernu jedinicu za magnetsku indukciju, što ga svrstava među tek 19 svjetskih znanstvenika kojima je iskazana takva čast. Američko ugledno sveučilište Yale 1894. godine Tesli je dodijelilo počasnu diplomu, a naknadno je stekao 15 počasnih doktorata. Među njegovim brojnim počastima svakako se ističe imenovanje po njem kratera na Mjesecu, što se u znanstvenoj zajednici smatra iznimnim priznanjem. Hrvatski sabor u travnju 2014. godine proglasio je 10. srpnja Nacionalnim danom Nikole Tesle – danom znanosti, tehnologije i inovacija.

O plemenitosti i poniznosti ovoga na svaki način iznimna znanstvenika, koji je sebe skromno nazivao tek otkrivačem stvari koje postoje u prirodi oko nas, u članku u Ličkoj slozi svjedoči Savica Kosanović: Vanredno je sve ono, što Tesla govori. Bilo o sebi i svom radu bilo o drugom. Kolosalan materijal za povijest moderne nauke. Uzvišena skromnost, plemenitost, dobrota izbija iz svake riječi. Duh vrca kao iskre.

Govorio je šest stranih jezika, podredio znanosti čak i svoj ljubavni život, a iako je prijateljevao s velikanima svjetske umjetnosti kao što su Ivan Meštrović i Mark Twain, svojim je jedinim pravim prijateljima smatrao golubove koje je često hranio u poznatome njujorškom parku Bryant.

Ostale brojne pojedinosti iz Teslina bogatog životopisa mogu se pronaći na stranicama ustanova i organizacija koje danas u Hrvatskoj promiču njegovo neprocjenjivo nasljeđe, kao što su Memorijalni centar Nikola Tesla, Tehnički muzej Nikola Tesla i Udruga Nikola Tesla – genij za budućnost, kao i u sklopu Tesline autobiografije Moji pronalasci, koja se u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi u nekoliko izdanja (1977., 1981., 1984., 1987., 1990., 2003. i 2015.). Također, na portalu NSK Stare hrvatske novine mogu se pročitati brojni članci s živopisnim osvrtima na Teslin život i rad dostupni u prilozima Banovac, Dom i sviet, Hrvat, Hrvatska zastava, Ilustrovani list, Jutarnji list, Lička sloga, Narodne novine, Pravi prijatelj naroda, Pučki prijatelj, Svjetlo, Vinkovce und Umgebung i Virovitičan.

Nikola Tesla umro je u 87. godini, 7. siječnja 1943. godine, u New Yorku. Posljednju počast odalo mu je dvije tisuće ljudi, među njima i trojica nobelovaca koji su posljednji put došli pozdraviti čovjeka koji je popločao put čitavomu tehnološkom razvoju modernoga doba.

Taj neponovljivi znanstveni genij, osim svojim neumornim radom i iznimnim postignućima, trajni je izvor nadahnuća i kao utjelovljenje najviših moralnih vrijednosti i humanizma.

Čudan vas osjećaj obuzima, kada idete prvi puta da se susretnete s Teslom. To su mi pričali drugi, a osjetio sam i sam. Mislite o svemu, što ste pročitali o njemu i čuli o ovom čovjeku „većem od Arhimeda, Faradeja, Edisona, čiji je um „jedno od sedam čuda intelektualnog svijeta“.

(Lička sloga: novine za gospodarstvo i prosvjetu, 14. lipnja 1936.)

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sretan rođendan skromnomu geniju – u povodu 164. obljetnice rođenja Nikole Tesle appeared first on .

Radno vrijeme Caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja

Thu, 07/09/2020 - 09:08

Zbog korištenja kolektivnoga godišnjeg odmora Caffe bar NSK radit će do petka 10. srpnja i bit će ponovno otvoren 31. kolovoza 2020. godine.

 

 

The post Radno vrijeme Caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 07/08/2020 - 09:14

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pročelnik Područnoga ureda (zavoda) – Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo
– knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini sveučilišne matične knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar – urednik portala i društvenih medija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Marketing i komunikacije
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za pravne poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik IV. vrste – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 8. srpnja 2020.

Wed, 07/08/2020 - 09:02

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– pročelnik Područnoga ureda (zavoda) – Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo
– knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini sveučilišne matične knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– viši knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar – urednik portala i društvenih medija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Marketing i komunikacije
– diplomirani knjižničar u Odjelu Obrada
– knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu Nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– viši stručni savjetnik za pravne poslove u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik IV. vrste – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 8. srpnja 2020. appeared first on .

Pages