Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 14 hours 31 min ago

Objavljen Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice

Thu, 09/01/2022 - 14:48

Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice (NN 81/2022) objavljen je u srpnju 2022. godine u Narodnim novinama.

Standardom je određena njegova namjena, propisani su uvjeti za utemeljivanje i obavljanje djelatnosti knjižnica, službeni spisi poslovanja, način zaštite prava korisnika kao i smjernice za proširenje i razvoj usluga. Na kraju Standarda nalaze se i dva priloga s instrumentima za mjerenje uspješnosti knjižnica. Prvi prilog sadrži trinaest pokazatelja uspješnosti, a drugi je evaluacijski list za utvrđivanje opsega uspješnosti knjižnične djelatnosti u visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama.

Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice počeo je službeno vrijediti 20. srpnja 2022. godine. Knjižnice su dužne uskladiti svoju djelatnost s odredbama Standarda u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Standarda.

The post Objavljen Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice appeared first on .

Citat 1. rujna 2022.

Thu, 09/01/2022 - 07:00

… ne bi smjela biti nauka, da odgoji činovnika ili odvjetnika, nego – čovjeka.

The post Citat 1. rujna 2022. appeared first on .

Treći u nizu mrežnih seminara Alma akademije

Wed, 08/31/2022 - 13:27

U petak, 2. rujna 2022. u 11 sati pod nazivom Elegant e-resource management održava se treći u nizu mrežnih seminara Alma akademije.

Ovaj seminar bavit će se procesom upravljanja elektroničkim izvorima – počevši od nabave, pretplate do obnove licence – i načinom na koji Alma tim procesom jednostavno upravlja.

Seminari se održavaju na engleskome jeziku putem Zoom platforme, a sudjelovanje se ne naplaćuje. Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem mrežnog obrasca.

Podsjećamo, Ex Libris i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organiziraju preko Zoom platforme niz od pet mrežnih seminara pod nazivom Alma akademija webinari. Mrežni seminari namijenjeni su svim knjižničarima neovisno o vrsti knjižnice u kojoj rade kao i o knjižnično-informacijskome sustavu u uporabi. Prvi mrežni seminar pod nazivom Up in the Cloud održan je 1. srpnja 2022. godine.

Svrha je Alma akademije upoznati knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj s funkcionalnostima knjižnično-informacijskih sustava nove generacije, obavijestiti o novostima u području bibliografskih oblika i mogućnostima tranzicije u okružje povezanih podataka (linked data), demonstrirati sučelje objedinjenoga upravljanja tiskanom, elektroničkom i digitalnom građom te sučelje koje odgovara na nova očekivanja korisnika i pruža novo digitalno iskustvo.

The post Treći u nizu mrežnih seminara Alma akademije appeared first on .

Obavijest o otvaranju Restorana i caffe bara NSK

Wed, 08/31/2022 - 08:35

Restoran i caffe bar NSK započinje s radom 5. rujna 2022. godine.

Radno je vrijeme Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 8 do 15, a restorana od 9 do 15 sati.

The post Obavijest o otvaranju Restorana i caffe bara NSK appeared first on .

Sjećanje na književnoga tatu Koka i Melite

Tue, 08/30/2022 - 07:00

…Koko se počeša desnom rukom iza lijevog uha. Predosjećao je da će njegov izlet u Pariz, kome se toliko radovao, biti uzbudljiviji od najstašnijeg sna …

(Koko u Parizu)

Ako se bilo gdje spomenu imena Koka i Melite, svatko će se, od djetinjstva do zrelih godina, odmah sjetiti književnika Ivana Kušana. Književni tata Koka i Melite rođen je 30. kolovoza 1933. godine u Sarajevu, a od šeste godine živio je u Zagrebu, gdje je završio studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Podatak o Kušanovu slikarskom obrazovanju bitan je za prepoznavanje slikarske sastavnice u njegovu stilu, a i stoga što je nekoliko svojih knjiga, poput Zvonimira Baloga, sam ilustrirao. Radio je kao urednik na Radio Zagrebu i u nakladničkim kućama, posebno u Školskoj knjizi, gdje je uređivao uspješnu biblioteku za mladež pod naslovom Modra lasta. Radio je i u Znanju, gdje je više godina uređivao zanimljivu i vrijednu biblioteku HIT junior. Pisao je za radio, televiziju i kazalište, odnosno za odraslu i mlađu čitalačku publiku. Kušan je i prevodio djela dječje, ali i klasične i moderne književnosti, i to s ruskoga, engleskoga i francuskoga jezika. Među djelima za odrasle značajnija su Kušanova djela Toranj, Naivci, Prerušeni prosjak i Čaruga (drama i filmski scenarij), a posebno treba istaknuti njegove romane za djecu Uzbuna na Zelenom Vrhu, Koko i duhovi, Domaće zadaće, Zagonetni dječak, Lažeš, Melita, Koko u Parizu i Ljubav ili smrt. Kušan je autor i knjige pripovijedaka Strašni kauboj, a u nizu njegovih radijskih i televizijskih tekstova ističe se televizijska serija Dvadeset slavnih.

U naslovima Kušanovih romana često se pojavljuje Koko (Koko i duhovi, Koko u Parizu i Koko u Kninu). I ne samo u naslovima romana, Koko je najčešći gost na stranicama Kušanovih knjiga. Koko nije postao samo junak Kušanovih romana već i junak hrvatske dječje književnosti. On je tu među nama, zajedno s Hlapićem, Perom Kvržicom, Grgom Čvarkom i dr. Ni u jednome romanu Koko se ne izdvaja iz sredine u kojoj se nalazi i s kojom živi. Bez obzira na to što se ne nameće čitatelju, on se svojom pojavom u nekoliko romana i svojim imenom na naslovnoj stranici doima kao središnji lik u cjelokupnome Kušanovu romansijerskom opusu. Bitno je naglasiti kako je roman Koko u Parizu zasićen dijalozima, što je iskoristio kazališni redatelj Miro Međimorec i preradio roman u dramsko djelo. Bitno je naglasiti kako je Koko u Parizu nagrađen 1972. godine nagradama Grigor Vitez i Ivana Brlić-Mažuranić.

Vraćajući se u Kušanovo djetinjstvo, vraća nam se i sjećanje na Melitu, a to znači i na najkraći Kušanov roman Lažeš, Melita. Dakle, i ne samo Koko! Melita je osebujna junakinja Kušanova opusa. Ona izmišlja, i to uporno. Njezina bujna mašta stvara mnogo problema, ali istodobno zbunjuje, ponajprije roditelje, a ni drugi ne ostaju hladni i neizainteresirani. U romanu Lažeš, Melita nema izrazito dobrih ni izrazito loših. Sva ta djeca, ali i odrasli, nikada ne čine zla djela.

… Što god je rekla… Zapravo, što god je izmislila, što god je slagala, ostvarilo se, obistinilo se. Tek sad je shvatila koliko je mnogo lagala.
– Ja sam lažljivica! – protisnu ona bijesno kroza zube i udari nogom o pod. (…)

(Lažeš, Melita)

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je knjiga Koko i duhovi, koja je također dostupna i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na temelju toga uzbudljivog romana 2011. godine snimljen je igrani film u režiji Danijela Kušana.

Ivan Kušan, pisac našega djetinjstva, preminuo je 20. studenoga 2012. godine u Zagrebu.

Odlaskom Ivana Kušana ostali smo bez istaknutoga književnika i tvorca naše dječje sreće, ali zato ćemo njegovim bezvremenskim djelima njegovati sjećanja na njega. I zato ponekad odvojite malo vremena za sebe i sjećanja na djetinjstvo, a upravo su neka od Kušanovih djela savršen instrument za taj magični povratak u doba bezbrižnosti.

The post Sjećanje na književnoga tatu Koka i Melite appeared first on .

Objavljen novi tematski broj „Libellariuma: časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti“

Mon, 08/29/2022 - 14:19

Pročitajte novi broj Libellariuma: časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti koji tematski okuplja izabrane radove s međunarodne konferencije Solidarnost u kulturi: Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima (Solidarity in culture: Heritage protection under conditions of crisis). Konferencija je bila organizirana prethodne godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suradnji s brojnim partnerima. U ovome tematskom broju svoj doprinos složenoj problematici zaštite kulturne baštine u kriznim situacijama donose domaći i inozemni autori čiji je znanstvenoistraživački rad utemeljen u različitim područjima i disciplinama.

Dvanaest radova obuhvaća teme upravljanja rizikom u sektoru kulture te utjecaja pandemije Covid-19 na poslovanje baštinskih ustanova s posebnim osvrtima na poslovanje knjižnica suočenima s kriznim situacijama. Kroz više radova provlači se iznimno aktualna tema volontiranja u sektoru kulture nakon katastrofa i kriznih situacija, ideje nužnosti umrežavanja, strateškoga planiranja i razvijanja solidarnosti među ustanovama u kulturi.

Cjeloviti broj Libellariuma: časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti.

 

The post Objavljen novi tematski broj „Libellariuma: časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti“ appeared first on .

U spomen na velikana Zagrebačke škole crtanoga filma

Sat, 08/27/2022 - 07:00

Hrvatski animator i redatelj, autor brojnih kratkometražnih animiranih filmova, doajean Zagrebačke škole crtanoga filma Ante Zaninović rođen je 31. listopada 1934. godine u Beogradu.

Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Autor je brojnih kratkometražnih animiranih filmova poput Truba (1964.), Zid (1965.), koji se smatra njegovim najboljim djelom, Priča bez veze (1966.), Rezultat (1966.), O rupama i čepovima (1967.), Noge (1968.), Ab ovo (1969.), Komentar (1971.), Homo augens (1972.), Dezinfekcija (1975.), Predstava (1983.), Allegro vivace (1983.), Tempo secondo (1987.) i Čarobnjak (1988.).

Bio je suredatelj i suscenarist u dvadesetak epizoda animirane serije Profesor Baltazar. Velikan Zagrebačke škole crtanoga filma režirao je dva kratka igrana filma Weekend (1972.) i Dobro jutro, sine (1978.). Objavio je roman Gesak (1997.) i knjigu legendi o Zagrebu Pero u jantaru (2000.). Animatorsko znanje i fantastična gradnja priče pomogli su mu u crtanju stripa pa se iznimno duhoviti strip Kljunko i ostali godinama pojavljivao na zadnjoj stranici Smiba, zabavno-poučnoga časopisa za djecu.

Prozaist, redatelj, scenarist, crtač, animator i scenograf Ante Zaninović preminuo je 27. kolovoza 2000. godine u Zagrebu.

Izvor naslovne fotografije.

The post U spomen na velikana Zagrebačke škole crtanoga filma appeared first on .

Uz 427. obljetnicu objavljivanja prvoga tiskanog rječnika hrvatskog jezika

Thu, 08/25/2022 - 07:00

Faust Vrančić sastavio je i 25. kolovoza 1595. godine objavio u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika – Rječnik pet najuglednijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae (!), & Ungaricae) koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Vrančić hrvatski jezik smatra jednim od pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe. U Dictionariumu se u polaznome  stupcu nalazi latinski (Latine) jezik, a zatim se nižu talijanski (Italice), hrvatski (Dalmatice), njemački (Germanice) i mađarski (Ungarice).

Na naslovnici piše Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmati[c]ae et ungaricae. Cum privilegiis. Venetiis, Apud Nikolaum Morettum, 1595. Zatim dolazi s velikim naslovom posveta s nadnevkom 25. VIII. 1595.: Admodum reverendo viro, D. Alfonso Carrillio autor salutem. U njoj Faust Vrančić svoj petojezični rječnik posvećuje svojemu prijatelju španjolskomu isusovcu Alfonsu Carrillu, koji ga je potaknuo na objavljivanje.

Osim petojezičnoga rječnika, Vrančić u Dictionarium uvrštava i dvostupčani popis hrvatskih riječi koje su prihvatili Mađari, a u završnome poglavlju kršćanskog nauka (Institutio christiana) na pet jezika donosi Deset zapovijedi Božjih, Vjerovanje apostolsko te Oče naš i Zdrava budi Maria.

Faust Vrančić čakavsko narječje naziva dalmatinskim jezikom koje je u ono vrijeme bilo književnim jezikom i njime se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas. Rasprostiralo se ne samo po otocima nego i u velikome dijelu dalmatinskoga područja, dopiralo je do Like, porječja Kupe, Slavonije i dijela Bosne, a nekolicina stručnjaka smatra kako se njime govorilo i u Dubrovniku. Ono je Vrančiću kao Šibenčaninu bilo najbliže i on ga je držao najljepšim među trima hrvatskim narječjima. Svoj procvat i vrhunac doživljava u 16. stoljeću. U njem svoju Juditu piše i otac hrvatske književnosti Marko Marulić.

Vrančićevim rječnikom poslužili su se u sastavljanju svojih rječnika Thesaurus Polyglottus i Hieronymus Megiser te hrvatski leksikografi Jakov Mikalja, Juraj Habdelić, Ivan Belostenec i Ardelio Della Bella.

Uz Vrančićevo dopuštenje češki benediktinac Petr Loderecker 1605. godine u drugome izdanju, koje je također dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, pridodaje još dva jezika, češki (Bohemice) i poljski (Polonice), koji su, kao i njemački stupac, otisnuti goticom.

Treće izdanje Vrančićeva rječnika pod naslovom Dictionarium pentaglottum priredio je i u Bratislavi 1834. objavio mađarski liječnik i leksikograf József Török, četvrto izdanje 1971. godine bibliofilski je pretisak Libera, nakladničke kuće Instituta za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Češki slavist Antonín Měšťan pretisnuo je 1984. Lodereckerovo sedmojezično izdanje, a Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu 1990. objavilo je šesto izdanje, dok je Novi Liber 1992. godine priredio sedmo izdanje, što je zapravo vjeran pretisak prvoga. Godine 2005. Novi Liber pretisnuo je i izdanje iz 1605. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 427. obljetnicu objavljivanja prvoga tiskanog rječnika hrvatskog jezika appeared first on .

U spomen na Antuna Barca

Sat, 08/20/2022 - 07:00

Rijetki su ljudi koji žive i nakon smrti, a jedan od takvih bez sumnje je i akademik Antun Barac.

(Mate Hraste)

Hrvatski književni povjesničar i kritičar Antun Barac rođen je 20. kolovoza 1894. godine u Kamenjaku pokraj Crikvenice. Osnovnu školu završio je u Grižanama, gimnaziju na Sušaku, a na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju. Doktorirao je u Zagrebu 1918. godine monografijom o Vladimiru Nazoru. Kao srednjoškolski profesor radio je u Sušaku i Zagrebu. Od 1930. bio je docent, a od 1938. godine redoviti profesor jugoslavenskih književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Bio je zatočen u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Školske godine 1945./1946. postao je dekan Filozofskoga fakulteta, a 1950./1951. i rektor zagrebačkoga Sveučilišta. Godine 1947. izabran je za redovitoga člana JAZU. Također je bio i predsjednik Hrvatskoga filološkog društva i direktor Seminara za strane slaviste. Utemeljio je Institut za jezik i Institut za književnost JAZU (1952.) te je bio tajnik Akademijina odjela za suvremenu književnost.

Služio se posebnim nacionalnim mjerilom, smatrajući da svaka manja književnost u većoj mjeri odražava društveni život svojega naroda, negoli velika. Odatle i njegov slogan veličina malenih.

Pisao je za novine i književne časopise, a neke je od njih i uređivao. Prije svega, Antun Barac bio je ipak povjesničar književnosti pa njegove monografije Vladimir Nazor (1918.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, August Šenoa (1926.), Mirko Bogović (1933.), Hrvatska književna kritika (1938.), Vidrić (1940.) i Mažuranić (1945.) tvore temeljni fond hrvatske znanosti o književnosti.

Osim toga, uvijek se bunio protiv uniformiranosti u prikazivanju tzv. malih književnosti, a posebno protiv prenošenja gotovih shema iz povijesti velikih književnosti na povijesti malih književnosti. Rad na povijesti novije hrvatske književnosti smatrao je životnim djelom.

Pisao je i o povezanosti hrvatske i srpske književnosti, a bavio se i komparativnim istraživanjima odnosa hrvatske književnosti prema europskima. Posmrtno su tiskana autobiografsko-dnevnička zapamćenja i feljtoni iz ratna vremena Bijeg od knjige.

Akademik Antun Barac preminuo je 1. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

Rukopisi, pisma, bibliografski ispisi, prikupljene vrijedne knjige i raznovrsna dokumentacija koju je tijekom života prikupio akademik Antun Barac od 2014. godine postali su dio fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Od svih istina najdublje su i najbrojnije istine srca.

(Antun Barac)

The post U spomen na Antuna Barca appeared first on .

Uz 572. obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti Marka Marulića

Thu, 08/18/2022 - 07:00

… Splete glavu kosom, vitice postavi
Kontuš s urehom som vazam na se stavi;
S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi
Na nogah napravi čizmice s podvezmi.
S urehami tezmi, ča mi je viditi,
Dostojna bi s knezmi na sagu siditi;
I jošće hoditi na pir s kraljicami
I čtovana biti meju banicami.
Zlatimi žicami sjahu se poplitci,
A trepetljicami zvonjahu uvitci;
Stahu zlati cvitci po svioni sviti
Razlici, ne ritci po skutih pirliti,
Svitlo čarljeni ja rubin na parstih,
Cafir se modriti, biliti na rukavih
Biser i na buštih, i sve od zlatih plas
Sjati se na bedrih prehitro kovan pas…

(Judita)

Najbolji Marulićevi stihovi i danas zvuče jednako autentično, svježe i uvjerljivo kao i u vrijeme kada su nastali. Zahvaljujući spjevu Judita, stekao je naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.

Marko Marulić (latinski Marcus Marulus), najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. st., nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. godine. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), a u 15. st. počela se nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Život je proveo u Splitu, putujući povremeno u Mletke i Rim. Neko je vrijeme boravio u Nečujmu na Šolti. Bio je ovjerovitelj notarskih spisa, sudac i provoditelj oporuka. Zahvaljujući književnomu radu, postao je središnja osoba splitskoga humanističkog kruga.

Marulić je svoja djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Uz duboku religioznost i trajnu sklonost moralnoj pouci, posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Živeći na prijelazu između srednjega i novoga vijeka, preuzimao je mnoge srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajprije o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Najvrjednije je Marulićevo hrvatsko djelo Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, 22. travnja 1501., a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez potpisan je slovom M pa se pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija.

Pjesničkom obradbom pripovijesti o hrabroj starozavjetnoj udovici, Marulić je želio pokazati kako se prijetećoj turskoj sili može odoljeti junaštvom i vjerom u Boga. Iako je vjerno pratio biblijski predložak, ep je uobličio po renesansnim poetičkim pravilima, dok je u versifikaciji slijedio suvremene pjesnike svjetovne tematike (začinjavci). Djelo je posvetio kumu Dujmu Balistriliću. Jezična je podloga splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, čime je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a najveća je vrijednost spoznaja da je Marulić u hrvatski jezik prenio europski pjesnički standard.

Judita Marka Marulića, hrvatskoga književnika i jednoga od najpoznatijih europskih humanista, predstavljena je u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca na portalu Europske knjižnice. U prigodi 500. obljetnice tiskanja Judite, u Republici je Hrvatskoj 2021. godina proglašena Godinom Marka Marulića.

Biblijska poema Suzana, nastala nakon Judite, manjega je opsega (780 stihova) i pjesničke vrijednosti. Ostale pjesme na hrvatskome jeziku uglavnom su nabožne i moralističke (npr. Dobri nauci, Divici Mariji, Od uskarsa Isusova, dijaloška pjesma Utiha nesriće). Domoljubna i protuturska crta snažno se očituje u Molitvi suprotiva Turkomi Tužen’ju grada Hjerozolima. Svjetovnoj su poeziji bliske zabavno-poučne Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Anka satira i Poklad i Korizma. Dramski tekst (također u stihovima) Prikazan’je historije svetoga Panucija prilagodba je talijanskoga predloška Fea Belcarija.

Hrvatska su prozna djela koja se sa sigurnošću pripisuju Maruliću malobrojna: izvorna su samo dva pisma Katarini Obirtića i prozni tekstovi u Juditi, dok su Oficij Blažene Dive Marije i Od naslidovan’ja Isukarstova (1500.) Marulićevi prijevodi s latinskoga.

Većinu Marulićevih latinskih djela čine prozni spisi religiozno-poučne, moralističke i teološke tematike. Po opsegu i svjetskome odjeku na prvome je mjestu De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca), što ga je napisao potkraj 15. stoljeća. Kao kršćanski moralist i teološki pisac, u središte pozornosti stavlja čovjeka, koji je prema njegovu viđenju etičko biće. Čovjek svu svoju vrijednost, smisao i određenje prima od Boga, bez kojega bi uzaludno bilo sve i bez kojega ne bi ničega ni bilo. Misao o istočnome grijehu i Kristova spasiteljska uloga temeljna su polazišta Marulićeve etičko-teološke misli i glavna svrha njegova svjetonazora. Građu je Marulić crpio ponajviše iz Svetoga pisma, potom iz života i djelâ crkvenih otaca i naučitelja (Jeronima, Euzebija Cezarejskoga, Grgura Velikoga i dr.). To ćudoredno-poučno djelo napisano je biranim stilom i razdijeljeno je u šest knjiga sa 71 poglavljem, a u svakome od njih razmatra se o jednoj krjeposti. Ta svojevrsna uspješnica 16. st. tiskana je prvi put 1506. u Veneciji. To izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Djelo je ubrzo postalo vrlo popularno i doživjelo približno 60 izdanja te bilo prevedeno na najbitnije europske jezike.

Evangelistarium (Evanđelistar, 1480. – 1500?, prvo poznato izdanje 1516.), najvrjednije Marulićevo moralno-teološko djelo, rasprava je u sedam knjiga o praktičnoj kršćanskoj etici, utemeljena na obradbi triju bogoslovnih kreposti: vjere, nade i ljubavi, na što se, po Maruliću, može svesti čitava Biblija. U raspravi De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj, 1518). na temelju starozavjetnih proroka, a usuprot Židovima, dokazuje da je Krist obećani Mesija.

Marulić je napisao i velik broj manjih spisa. Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium Christianorum unionem et pacem (Poslanica gospodina Marka Marulića Splićanina papi Hadrijanu VI o nesrećama koje nas snalaze i poziv na opće ujedinjenje i mir svih kršćana, 1522.), poziv je za uspostavu sloge katoličkih vladara i zajednički vojni pohod protiv Turaka. Dvije godine nakon njegove smrti obistinilo se sve ono na što je Papu upozoravao: na Mohaču su 1526. turske horde do nogu porazile kršćansku vojsku i uništile Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. To vrijedno izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a u digitaliziranome je izdanju dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Marulić je bio poznat i kao pjesnik na latinskome jeziku. U epu Davidias (Davidijada, 1506. – 1517?, prvo izdanje 1954.), u četrnaest pjevanja s ukupno 6765 heksametara, opjevao je djela židovskoga kralja Davida, u potpunosti se držeći Biblije, ali jezikom, stilom i stihom po uzoru na rimske epske pjesnike (ponajviše Vergilija). Sačuvan je vrijedan broj Marulićevih kraćih latinskih pjesama (elegija, epigrama, poslanica, versificiranih sažetaka svetačkih životopisa, himana i dr.).

Neka djela poznata su nam samo po naslovu, i to Psichiologia de ratione animae humanae, u kojem se prema nekim dokazima prvi put u povijesti koristi riječ psihologija te se Marulić danas smatra njezinim tvorcem.

Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.

Život i djelo Marka Marulića predstavljeni su i u virtualnoj izložbi Marko Marulić koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izradila u suradnji s udrugom kulturnih radnika, znanstvenika, književnika i ostalih umjetnika Književni krug Split te Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga Marulianum.

Hrvatski književnik Marko Marulić predstavljen je i u sklopu portala Britanske knjižnice.

Otac hrvatske književnosti ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

Marko Marulić preminuo je u Splitu 5. siječnja 1524. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 572. obljetnicu rođenja oca hrvatske književnosti Marka Marulića appeared first on .

Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice

Tue, 08/16/2022 - 07:00

Od utorka 16. kolovoza 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ponovno je otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Započelo redovito radno vrijeme Knjižnice appeared first on .

Sjećanje na prvoga hrvatskog jezikoslovca Bartola Kašića

Mon, 08/15/2022 - 07:00

… U srcu ovoga grada gdje je Bartol Kašić ugledao svjetlost svijeta i gdje je s majčinom poukom primio svjetlo vjere, mi ga želimo istaći kao našu povijesnu, kulturnu i crkvenu vrijednost. I svako pokoljenje ima svojih obveza da cijeni, štuje i ne zaboravlja svoje povijesne vrijednosti. I bila bi velika nepravda zaboraviti te vrijednosti jer sadašnjost, ako je baštinila određeno bogatstvo kulture, onda ga je baštinila iz prošlosti…

(dr. Franjo Kuharić)

Pjesnik, pisac, prevoditelj, jezikoslovac i isusovac Bartol Kašić dao je golem doprinos razvoju hrvatskoga jezika. Razvoj pisma i pismenosti u nekome narodu temeljni je uvjet postojanja, a po početcima pismenosti vrlo se često ispisuje i njegova povijest.

U hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, odnosno jezikoslovlja, ostat će upamćen, ponajprije, kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbog čega ga se u literaturi često naziva ocem hrvatskoga jezikoslovlja.

Bartholomeus Cassius, kako se potpisivao na svojim knjigama, rođen je 15. kolovoza 1575. godine na otoku Pagu.

Već tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze. Pjesnički je talent iskazao, ponajprije, prepjevom prvih 50 psalama u zbirci Pjesni duhovne. Psalme, koji se sastoje od biblijskih verseta ili pak redaka u slobodnome stihu, Kašić u svojem prepjevu prenosi u savršenijoj pjesničkoj formi dvanaesterca s dvostrukom rimom, rimom poslije 6. i 12. sloga.

U stihovima je Kašić napisao i svoju izvornu tragediju Sv. Venefrida. Riječ je o prvoj tragediji u povijesti hrvatske književnosti koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. godine kada i Dubravka Ivana Gundulića.

Bartol Kašić u jezikoslovnome je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebno Biblije. Izdvajamo Bellarminov katekizam Nauk krstjanski (Rim 1617. ili 1622. – 1623.) te ponovljeno izdanje iz 1633. godine koje je sačuvano u Nacionalnoj biblioteci u Parizu s prvotnim pečatom Kraljevske biblioteke. Novi zavjet Biblije preveo je u razdoblju od 1622. do 1625. godine pa ponovno na općenitiji jezik od 1625. do 1631. godine. Cijelu Bibliju preveo je sâm u razdoblju od 1631. do 1636. godine.

Posebno mjesto u njegovu prevoditeljskom opusu zauzima Ritual rimski (Rituale Romanium, 1640.). Ritual rimski plod je Kašićeva zrelog stvaralaštva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova posljednjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti – po njem se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje Rituala rimskoga tiskano je u 2500 primjeraka, a čak šest izdanja doživio je do 1929. godine, prije Rimskoga obrednika koji ga je zamijenio.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuvaju se dva rukopisna i deset tiskanih djela Bartola Kašića, dijelom njegovih izvornih radova, dijelom prijevoda. U povodu Godine Bartola Kašića, Dana državnosti i 4. obljetnice otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 1999. godine otvorena je izložba. Na izložbi, uz djela Bartola Kašića, mogle su se razgledati i publikacije o jezikoslovcu, leksikografu, teologu, pjesniku, misionaru i prevoditelju Svetoga pisma na hrvatski jezik – ukupno stotinjak naslova. Izložba je popraćena i katalogom u kojem su objavljeni tekstovi dr. fra Petra Bašića, dr. Darije Gabrić-Bagarić, dr. Vladimira Horvata, dr. Valentina Putanca, akademika Josipa Vončine i dr. sc. Ivana Kosića.

Bartol Kašić preminuo je u Rimu 28. prosinca 1650. godine u Maronitskome zavodu. Zanimljivo je da se nakon svojega odlaska iz Paga, s petnaest godina, nikada nije vratio, iako je vrlo često prolazio pokraj njega. Radilo se o tome da je Kašić bio član jezuitskoga reda, čiji je rad Mletačka Republika branila.

… Tako je u Rimu zaklopio svoje oči čovjek koga treba izvući iz zaborava. Njegov život treba još dobro proučiti. 1 njegovo djelo treba proučiti, mirno, objektivno i pošteno da se uvidi kako je bio dalekovidan, kako je znao slušati i svoje vrijeme i potrebe svoga naroda. I pretekao je svojim mislima i djelima mnoge koji su kasnije iza njega došli, možda 200 godina kasnije, a koji se danas spominju kao zaštitnici i veliki ostvaritelji naše hrvatske kulture, dok je on već davno prije njih zaorao prve i velike brazde…

(dr. Franjo Kuharić)

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na prvoga hrvatskog jezikoslovca Bartola Kašića appeared first on .

Drugi u nizu mrežnih seminara Alma akademije

Fri, 08/12/2022 - 08:04

U utorak, 16. kolovoza 2022., u 11 sati pod nazivom Marvelous metadata održava se drugi u nizu mrežnih seminar Alma akademije. Seminar se bavi pitanjima budućnosti metapodataka u semantičkom okružju  BIBFRAME i povezanim podacima te funkcionalnostima Alme u području razvoja bibliografske obrade. Održava se na engleskom jeziku i bez naknade. Svi zainteresirani mogu sudjelovati na seminaru putem platforme Zoom. Meeting ID je 862 0665 7101, a lozinka 416687.

Sadržaj mrežnog seminara:

Webinar 2: Marvelous metadata. While MARC remains the workhorse, are BIBFFRAME (Bibliographic Framework) and Linked Data finally coming-of-age? The second Alma Academy Webinar will track their implementation in Ex Libris’ Alma, reviewing exciting developments benefiting both library staff and users alike.

Podsjećamo, Ex Libris i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organiziraju putem platforme Zoom niz od pet mrežnih seminara pod nazivom Alma akademija webinari. Mrežni seminari su namijenjeni svim knjižničarima neovisno o vrsti knjižnice u kojoj rade te neovisno o knjižnično-informacijskom sustavu u upotrebi. Prvi  mrežni seminar pod nazivom Up in the Cloud održan je 1. srpnja 2022.

Cilj Alma akademije je upoznati knjižničarsku zajednicu u Hrvatskoj s funkcionalnostima knjižnično-informacijskih sustava nove generacije, informirati o novitetima u području bibliografskih formata te mogućnostima tranzicije u okruženje povezanih podataka (linked data), demonstrirati sučelje objedinjenog upravljanja tiskanom, elektroničkom i digitalnom građom te sučelje koje odgovara na nova očekivanja korisnika te pruža novo digitalno iskustvo,

 

The post Drugi u nizu mrežnih seminara Alma akademije appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od 12. do 16. kolovoza 2022.

Fri, 08/12/2022 - 07:00

U petak 12. kolovoza 2022. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati.

U ponedjeljak 15. kolovoza 2022. Knjižnica će biti zatvorena.

Od 16. kolovoza 2022. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 12. do 16. kolovoza 2022. appeared first on .

U spomen na Ivana Mažuranića

Thu, 08/11/2022 - 07:00

… Nije moje, što stekao nisam,
I što pusta podade mi sreća,
Već je moje što sam dohvatio
Trateć svoju od njedara krvcu.
Nije visok tko na visu stoji,
Nit je velik tko se velik rodi,
Već je visok tko u nizu stoji
I visinom nadmaša visine,
A velik je tko se malen rodi,
A kad pane, golem grob mu treba!

 (Javor)

Obljetnica rođenja prava je prigoda da se snažnim stihovima o životnim vrijednostima i prolaznosti života iz pjesme Javor prisjetimo njihova autora, bana pučanina i pjesnika Ivana Mažuranića.

Ivan Mažuranić rodio se u Novome Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. U rodnome gradu polazio je narodnu (pučku) školu, s njemačkim kao nastavnim jezikom. U gimnaziji, koju je polazio u Rijeci, nastavni je jezik bio latinski. U Rijeci je učio talijanski i mađarski, a naknadno je naučio francuski i engleski. U Zagrebu je studirao i završio pravo. Od 1848. godine vrlo je aktivan u političkome životu. Bio je zastupnik u Hrvatskome saboru, a određeno vrijeme i predsjednik. Godine 1873. postaje prvi hrvatski ban pučanin. Na banskoj dužnosti ostaje do 1880. godine, a nakon toga napušta svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Za vrijeme banovanja provedena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. godine utemeljeno je Sveučilište u Zagrebu, prvo u južnih Slavena.

Ivan Mažuranić smatra se najkreativnijom ličnosti hrvatskoga narodnog preporoda. Od prvih stihova koje piše kao šesnaestogodišnji učenik bio je dug i strm put. Kao jezikoslovac objavio je moderan hrvatski rječnik s Josipom Užarevićem s kojim je sastavio djelo od 40 000 riječi. Kao pjesnik bio je već tada cijenjen, što dokazuje odluka Matice ilirske da za njezino prvo inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva Osmana. U razdoblju od 1835. do 1841. godine bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1846. objavio je svoje najveće i najvrjednije djelo – ep Smrt Smail-age Čengića, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a čiji se izvorni rukopis čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2014. godine bila je organizirana izložba pod nazivom Blago Ivana Mažuranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Hrvatski književnik Ivan Mažuranić preminuo je 4. kolovoza 1890. godine u Zagrebu.

Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 kuna. Mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime, a u zagrebačkome parku Zrinjevac postavljeno mu je i spomen-poprsje.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U spomen na Ivana Mažuranića appeared first on .

Projektu na kojemu je NSK partner dodijeljena sredstva iz fonda potpore mreže CENL

Tue, 08/09/2022 - 07:41

Mreža CENL (The Conference of European National Librarians), koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe, iz fonda za potporu projektima posvećenim okupljanju građe i izvora vezanih uz zajednice nedovoljno zastupljene u zbirkama knjižnica članica Mreže (Hidden Stories Support Fund) dodijelila je novčana sredstva za izložbu Wealth of color and tradition na kojoj je jedan od partnera i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Voditelj projekta je Nacionalna knjižnica Bugarske, a ostali partneri su  nacionalne knjižnice Gruzije, Crne Gore, Srbije i Rumunjske.

Ukupni iznos dodijeljenih sredstva je 5.000,00 eura, a Nacionalnoj knjižnici Bugarske je dodijeljen temeljem prijave na javni poziv mreže CENL koji je bio otvoren do 25. ožujka 2022. godine.

Svaka knjižnica će za izložbu odabrati iz svog fonda tri do pet digitalnih preslika fotografija, skica ili ilustracija narodnih nošnji i vezova koji na najbolji mogući način ilustriraju bogatstvo i boju ovih tradicionalnih elemenata. Od odabranih preslika pripremit će se virtualna izložba te panoi za fizičku izložbu koja će se u studenome 2022. godine otvoriti u Nacionalnoj knjižnici Bugarske. Osim digitalnim preslikama knjižnice svoju građu na izložbi u Bugarskoj mogu predstaviti i u fizičkome obliku. Na otvaranju izložbe sudjelovat će predstavnici svih uključenih knjižnica te predstavnici njihovih veleposlanstava u Bugarskoj.

Ideja je da fizička izložba dobije putujući karakter, a ova virtualna da se nadopunjuje novim jedinicama digitalizirane građe.

Osim Nacionalne knjižnice Bugarske, potporu mreže CENL dobila je i Nacionalna knjižnica Litve za ostvarenje projekta namijenjenog čitanju djeci od najranije dobi.

 

The post Projektu na kojemu je NSK partner dodijeljena sredstva iz fonda potpore mreže CENL appeared first on .

Uz 528. obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala

Sun, 08/07/2022 - 07:00

1494 Miseca avgusta dan 7 ovi misal biše početi i svršeni v Senji. Kraljujući tada svitlomu kralju ugarskomu Ladislavu. I sideći tada na prestolje apustolskom svetomu otcu Aleksandru papi Šestomu. A biše štampani s dopušćenjem i volju gospodina biskupa. od domona Blaža Baromića i domina Salvestra Bedričića i žakna Gašpara Turčića Bog nas spasi amen.

(Iz kolofona Senjskoga glagoljskog misala)

Citat iz kolofona svjedoči kako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i portala Glagoljica.hr. Misal je knjiga u kojoj su sakupljeni svi tekstovi koji se govore ili pjevaju tijekom mise cijele liturgijske godine. Jezik je misala hrvatsko-crkvenoslavenski. Sačuvana su tri primjerka Misala, sva tri tiskana na papiru. Najpotpuniji primjerak čuva se u Budimpešti.

Približno pedeset godina nakon izuma tiskarskoga stroja, u Senju se pojavila skupina ljudi koja je shvatila vrijednost toga izuma. Među njima bio je i Blaž Baromić, jedna od najistaknutijih osoba hrvatske kulturne povijesti. On je 1493. godine u Veneciji tiskao brevijar koji nosi njegovo ime. Nakon tiskanja brevijara Baromić se vratio u Senj te već sljedeće godine nabavio sve potrebne strojeve za tiskaru.

Misal je tiskan na 216 listova, dvobojno i dvostupačno. Svaki stupac ima 37 redaka. Sadrži kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, čin mise, zavjetne i mrtvačke mise, zajedničke svetačke mise, vlastite svetačke mise i obredne tekstove, a završava kolofonom.

Misal je prvo djelo tiskare koju je utemeljio Blaž Baromić. Djelo je to koje se slobodno može usporediti sa svim najuspješnijim i najljepšim europskim prvotiscima. Blaž Baromić izučio je zanat u Veneciji, tiskajući pravu ljepoticu među prvotiscima.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se faksimilni pretisak Misala iz 1494. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 528. obljetnicu tiskanja Senjskoga glagoljskog misala appeared first on .

Predstavnici Knjižnice na Svjetskom knjižničarskom i informacijskom kongresu u Dublinu

Thu, 08/04/2022 - 10:39

U Dublinu u Irskoj, u Međunarodnom kongresnom centru, od 26. do 29. srpnja 2022. održan je 87. Svjetski knjižničarski i informacijski kongres Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova IFLA WLIC 2022 na temu Inspire, Engage, Enable and Connect, usklađenu s IFLA-inom strategijom ciljeva za održivi razvoj. Generalna skupština IFLA-e, koja se redovito priređuje zajedno s Kongresom, ove će se godine održati zasebno, i to u hibridnom izdanju, dana 25. kolovoza 2022. u Haagu.

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na Kongresu su predstavljali: glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva i pomoćnica glavne ravnateljice za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala, voditeljica Odjela nabava i izgradnja zbirki dr. sc. Vesna Golubović, knjižničarski savjetnik i koordinator procesa Tekuća nacionalna bibliografija dr. sc. Lobel Machala, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za razvoj digitalnih knjižnica u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Karolina Holub, viša knjižničarka i koordinatorica Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara Antonija Filipeti i viša knjižničarka i redaktorica normativne baze Ana Knežević Cerovski. Predstavnici Knjižnice prisustvovali su godišnjim sastancima pojedinih radnih i stručnih tijela IFLA-e kao i različitim sastancima u organizaciji pojedinih IFLA-inih sekcija. Postersko izlaganje na temu Librarians and Distance Education: Perspectives of the Digital Environment imale su Antonija Filipeti, Marta Matijević i knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović kao i Dunja Maria Gabriel na temu Croatian public libraries in uncertain times: creative and innovative library programs and activities.

U Dublinu je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala i na godišnjem sastanku Konferencije ravnatelja nacionalnih knjižnica (Conference of Directors of National Libraries – CDNL), održanom 27. srpnja 2022. godine.

Kongres okuplja knjižničare, knjižnične i informacijske stručnjake iz cijelog svijeta, kao i stručnjake iz srodnih područja. Nezaobilazan dio susreta bila je i izložba izdavača i nakladnika, a organizaciji cjelokupnog događanja pridonijeli su brojni volonteri.

Na IFLA-inim kongresima redovito se organizira događanje pod nazivom Kulturna večer, namijenjeno svim sudionicima. Ove se godine Kulturna večer održala u Središnjoj knjižnici i kulturnom centru DLR Lexicon, smještenima u lučkom gradu Dún Laoghaireu, nedaleko od Dublina.

Središnji dio svečanosti zatvaranja IFLA-inih kongresa obilježena je dodjelom priznanja i nagrada.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Predstavnici Knjižnice na Svjetskom knjižničarskom i informacijskom kongresu u Dublinu appeared first on .

Izložba „Žena koralj, žena hrid“ otvorena na otoku Zlarinu

Wed, 08/03/2022 - 11:13

Poetskim druženjem uz prisjećanje na Vesnu Parun, koje se održalo u utorak 2. kolovoza u Ljetnom muzeju KUD-a Koralj, Zlarinjanima i njihovim gostima predstavljena je izložba Žena koralj, žena hrid. Izložbu je u povodu 100. obljetnice rođenja istaknute hrvatske književnice priredila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i predstavila je zagrebačkoj publici u travnju ove godine.

Na svečanom događaju sudjelovali su Zvonko Varošanec, Lucija Alfier i Antonia Čikutović Ljuba, a organizirala ga je Turistička zajednica Zlarin u suradnji s KUD-om Koralj. Gostovanje izložbe dio je proslave 100. obljetnice rođenja istaknute hrvatske književnice rođene na Zlarinu i stoljeća organiziranog bavljenja turizmom na ovom osebujnom otoku šibenskog arhipelaga.

Podsjetimo, izložba Žena koralj, žena hrid održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu obuhvatila je građu iz Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala kao i općeg fonda Knjižnice te recitaciju pjesme Ljubomor koja je dio glazbene knjige Koralj vraćen moru, objavljene u nakladi Menarta. Na izložbi je bio predstavljen i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Odabrane grafike Zdenke Pozaić, notni autografi skladateljice Ivane Lang i fotografije Zlate Vucelić, digitalizirani i ujedinjeni s pjesmama Vesne Parun, na osobit su način zaživjele na 15 plakata koji se na otoku Zlarinu mogu pogledati do 16. kolovoza ove godine.

The post Izložba „Žena koralj, žena hrid“ otvorena na otoku Zlarinu appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od 4. do 8. kolovoza 2022.

Wed, 08/03/2022 - 07:00

U četvrtak 4. kolovoza 2022. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zatvorit će se u 15 sati.

U razdoblju od petka 5. kolovoza do nedjelje 7. kolovoza 2022. Knjižnica će biti zatvorena.

U ponedjeljak 8. kolovoza 2022. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema ljetnome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice od 4. do 8. kolovoza 2022. appeared first on .

Paginacija