Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 4. i 5. svibnja 2023. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
I ovogodišnji D-fest okuplja brojne stručnjake iz područja digitalizacije građe koji se bave razmatranjem aktualnih pitanja povezanih s upravljanjem digitalnom građom te razvojem digitalnih proizvoda i usluga u knjižnicama, arhivima, muzejima i ostalim digitalnim sustavima. Skup će se baviti i trenutačno najvećim nacionalnim projektom digitalizacije i izgradnje infrastrukture – e-Kultura koji je zadnjoj godini provedbe. U programu D-festa otvoren je prostor i za druge zanimljive teme poput korištenja digitalne građe u projektima digitalnoga pripovijedanja, razvoja publike i uključivanja građana u projekte ustanova kojima se podupiru ciljevi građanske znanosti. Osobito je aktualna tema ovogodišnjega D-festa korištenje umjetne inteligencije u upravljanju i korištenju digitalne građe, a nastavljamo i s važnim dijelom skupa koji je posvećen predstavljanju projekata digitalizacije građe.
Teme 12. D-festa
– Digitalne usluge
– Projekt e-Kultura
– Digitalno pripovijedanje
– Građanska znanost i sudjelovanje javnosti
– Umjetna inteligencija
– Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije
Prijave izlaganja
Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 26. ožujka 2023. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 31. ožujka 2023. godine.
Pojedinosti o Dvanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.
The post Poziv za prijavu izlaganja za Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .
Možemo li uopće zamisliti hrvatsku dječju poeziju bez Grigora Viteza? Jednostavnošću i slikovitošću lirskoga izraza dotaknuo je mnoge naraštaje poetski gradeći svijet djetinjstva.
Uz pjesmu koju svi znamo naizust i koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti, pjesnika koji nas svojom poezijom vodi na osvajanje livada i šuma, na suncem obasjane proplanke da vidimo je li drveće prohodalo, kakve je boje potok ili kako trava raste…
U desetom selu
živi Antuntun.
U njega je malko
Neobičan um.
On posao svaki
Na svoj način radi:
Jaja za leženje
On u vrtu sadi.
Kad se jako smrači,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.
Da l’ je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Naučiti kuša.
Na livadu tjera
Bicikl da pase.
Da mu miše lovi,
On zatvori prase.
Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvočku
Da mu leže novce.
Kad kroz žito ide
On sjeda u čun.
Sasvim na svoj način
živi Antutun.
(Kako živi Antuntun)
Hrvatski pjesnik Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).
Njegove zbirke pjesama prevedene su na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.
Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.
U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi…
Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.
„Progovoriti lirskim, poetskim glasom djetetu to znači s maksimalnom jednostavnosti, s ograničenim brojem pojmova graditi poetski svijet djetinjstva, biti dovoljno atraktivan i umjetnički živ da te dijete može primiti; ono voli humor, naivnost, nemogućnosti, personifikacije, izvrtanje smisla, pretjerivanje, igru, sve što je u najbližem srodstvu s poezijom, ali i dječjim senzibilitetom.“
(Grigor Vitez – ulomak iz članka Djetinjstvo i poezija)
The post „Sasvim na svoj način“ – uz obljetnicu rođenja Grigora Viteza appeared first on .
Poštovani korisnici,
Studenski centar obavijestio nas je o ponovnome otvaranju Restorana i Caffe bara NSK.
Restoran i Caffe bar NSK na petome katu Knjižnice započinju s radom 1. ožujka 2023. godine. Restoran će raditi prema modelu brza hrana (fast food) i pizzerija.
Radno je vrijeme Restorana i Caffe bara NSK od ponedjeljka do petka od 7.30 do 15.30.
The post Obavijest o ponovnome otvaranju Restorana i Caffe bara NSK appeared first on .
Išao sam na trg ptica
I kupio sam ptice
Za tebe, ljubavi moja
Otišao sam na trg cvijeća
I kupio sam cvijeća
Za tebe, ljubavi moja
Otišao sam na trg željeza
I kupio sam okove
Teške okove
Za tebe, ljubavi moja
A zatim sam otišao na trg roblja
I tražio sam tebe
Ali te nisam našao
Ljubavi moja.
(Jacques Prévert – Za tebe ljubavi moja)
Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.
Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.
Jedina bitna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom.
(Albert Schweitzer)
The post Uz Dan ljubavi appeared first on .
Otvaramo vam svoja vrata 20. i 21. veljače u sklopu Danâ otvorenih vrata NSK. Jedinstvena je to prilika zaviriti u škrinju s blagom iz nacionalne kulturne baštine koja je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pronašla svoj dom.
Dani otvorenih vrata već se tradicionalno održavaju u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji obilježavamo svake godine 22. veljače, na dan kada je otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga.
Obilazak Knjižnice pod stručnim vodstvom
Za vrijeme trajanja Danâ otvorenih vrata 20. i 21. veljače Knjižnicu ćete moći obići u tri termina, i to od 10 do 11 sati, od 12 do 13 sati i od 14 do 15 sati.
Molimo vas da svoj dolazak najavite na broj telefona 01/616 4040 ili e-adresu informacijski.centar@nsk.hr nakon čega ćete dobiti potvrdu slobodnoga termina.
Obilazak će se odvijati u skupinama uz stručno vodstvo, a uključuje posjet zbirkama građe posebne vrste, u kojima je pohranjen najvrjedniji dio fonda NSK.
Putovanje Europom i Novim svijetom u Zbirci rukopisa i starih knjiga
Zbirka rukopisa i starih knjiga ove vas godine vodi na jedinstveno „sentimentalno putovanje“ prostorom i vremenom, predstavljajući putopisna djela iz svojega fonda. U Zbirci ćete moći vidjeti putopisne knjige iz 17. i 18. stoljeća zajedno s bakroreznim grafikama iz 16. stoljeća, a pritom otputovati kopnom i morem i istražiti kako su prostor Hrvatske, Dalmacije i južne Europe vidjeli tadašnji putnici i putopisci. Doznat ćete i kako su izgledale Hrvatska i njezina obala viđene i opisane očima diplomata i po kome su dobile ime bugenvilija i fuksija.
U Zbirci će vas dočekati i izvorni primjerak prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnute 22. veljače, prije točno 540 godina.
Rukopisi hrvatskih skladatelja i glazbena slušaonica u Zbirci muzikalija i audiomaterijala
Zanimljiv izbor iz fonda glazbene građe dočekat će vas u Zbirci muzikalija i audiomaterijala. Ondje pogledajte rukopise poznatih hrvatskih skladatelja, među kojima i partituru prve hrvatske opere Ljubav i zloba, jedinstvena izdanja iz fonda notnih tiskovina te izbor iz najstarijega fonda zvučne građe – gramofonskih ploča na 78 okretaja. Uz razgled čitaonice Zbirke, moći ćete uživati i u slušanju glazbe u njezinim slušaonicama.
Istražite planove Zagreba i crteže graditelja poznatih austrijskih građevina Fischera von Erlacha
U Zbirci zemljovida i atlasa 20. i 21. veljače istražite planove grada Zagreba nastale od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a u Grafičkoj zbirci jednu od najvrjednijih i najcjelovitijih zbiraka crteža na svijetu austrijskoga dvorskog baroknog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, autora brojnih bečkih građevina, a pogledajte i druge jedinstvene grafike i izbor građe iz fonda Zbirke.
U svijetu grafike, restauracije i konzervacije
Djelatnici Odjela zaštite i pohrane u ovim dvama danima uvest će vas u svijet restauracije i konzervacije i pokazati vam kako štite i restauriraju knjige te drugu vrijednu građu. Predstavit će vam materijale kojima se pritom koriste kako bi sačuvali kulturnu baštinu za buduće naraštaje. Svim zainteresiranim znatiželjnicima priredili su i atraktivnu radionicu U svijetu grafike. Na radionici doznajte sve što vas zanima o vrstama grafičkoga tiska i tehnikama poput bakropisa i litografije i okušajte se u praktičnome načinu ručnoga otiskivanja grafike na papiru. Radionice će se odvijati nakon stručnoga obilaska Knjižnice u terminima od 11 do 12 sati, od 13 do 14 sati i od 15 do 16 sati.
Posjetite nas i zavirite u kuću hrvatske kulture i baštine!
Danima otvorenih vrata dajemo vam uvid u vrijednu građu, aktivnosti i djelatnosti najstarije i najveće hrvatske knjižnice koja se prostire na 44 432 kvadratna metara s čak više od 130 kilometara polica s knjigama i više od 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe. Dođite u NSK i zakoračite u kuću hrvatske kulture i baštine, a mi vas očekujemo s nestrpljenjem i veseljem!
The post Dani otvorenih vrata najstarije i najveće hrvatske knjižnice: Zavirite u blago NSK! appeared first on .
Transliteracija i faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, nakon objavljivanja krajem 2022. godine, bit će predstavljeni javnosti u ponedjeljak 20. veljače 2023. godine u 14 sati u predvorju Knjižnice.
U nakladničkome pothvatu koji je trajao više od godinu dana, a kojemu je svrha današnjim čitateljima približiti jednu od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, sudjelovali su Staroslavenski institut, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Izdanje će predstaviti urednica i ravnateljica Staroslavenskoga instituta dr. sc. Vida Vukoja, urednik i znanstveni suradnik na Institutu dr. sc. Josip Galić, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Irena Galić Bešker, akademik Mateo Žagar i umirovljeni redoviti profesor u trajnome zvanju Frane Paro. Program predstavljanja izdanja moderirat će Marko Hadjur iz Mozaika knjiga.
Komplet Misal po zakonu rimskoga dvora uključuje faksimil izvornoga Misala iz 1483. godine, transliteraciju Misala (prvi cjeloviti prijevod s glagoljice na latinicu), popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima o Misalu koju su napisali ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige, pamučne rukavice za listanje, kutiju za popratne knjige (transliteraciju i znanstvene tekstove) te rezervacijski i vlasnički list.
Misal po zakonu rimskoga dvora jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 540 godina, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.
Danas je sačuvano samo jedanaest njegovih nepotpunih primjeraka, od kojih se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.
Predstavljanjem ovoga značajnog izdanja započet ćemo i s ovogodišnjim obilježavanjem Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji već tradicionalno slavimo 22. veljače, upravo u spomen na dan kada je otisnut Misal po zakonu rimskoga dvora.
The post Predstavljanje transliteracije i faksimilnoga izdanja prve hrvatske tiskane knjige „Misala po zakonu rimskoga dvora“ appeared first on .
Ivan Belostenec je stup na kojem počiva hrvatska jezična znanost.
(Josip Bratulić)
Svakim danom otkrivamo bogatstva našega jezika. Mnogo je razloga koji nas navode na traženje jezičnoga blaga, no navest ćemo samo dva. Prvi se krije u našoj ljubavi prema hrvatskoj kulturnoj baštini uopće, dok drugi leži u debelome sloju prašine zaborava koji je prekrio mnoga vrijedna djela. Kako se to ne bi dogodilo s najvećim i najznamenitijim djelom starije hrvatske leksikografije, vrijeme je da se prisjetimo našega najvećeg leksikografa, Ivana Belostenca kao i njegova životnog djela Gazophylacium, s kojim je udario trajan pečat u našu, ali i u europsku kulturnu povijest.
Hrvatski jezikoslovac i leksikograf Ivan Belostenec jedan je od prvih djelatnika u hrvatskoj književnosti i jezikoslovlju koji se svjesno zauzimao za gradnju jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika. Njegov lik, nažalost, nije sačuvan. Na njega podsjećaju djela i spomen-ploče. Bio je najučeniji među pavlinima svojega doba.
Ivan Belostenec živio je od 1594. ili 1595. (nadnevak nije poznat). Prvi podatci o njegovu životu povezani su sa 1616. godinom kada je u Lepoglavi stupio u pavlinski red. Dvije godine poslije odlazi u Beč u isusovački kolegij kako bi studirao filozofiju. Ondje ostaje tri godine, a onda odlazi u Rim u glasoviti zavod Collegium Germanicum, gdje studira teologiju. Nakon završetka studija djelovao je kao prior u samostanima u Lepoglavi, Sveticama pokraj Ozlja, Čakovcu i Crikvenici te kao administrator i provincijal u Istri. Stoga ne čudi što je Belostenec, rođenjem kajkavac, svjesno ustrajao u unošenju južnih jezičnih elemenata u kajkavštinu. Pisao je pjesme koje nisu sačuvane te propovijedi Sacri sermones in sacratissimum festum Corporis Christi. Idiomate Illyrico composti ac editi Opera ARPF Joannis Byllostinacz. Ord. S. Pauli Primi Eremitae Provinciae Istriae & Vinodol bis Emerito provinciale – Deset propovijedi o euharistiji (1672.) koje su dostupne u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Njegovo je najvrjednije djelo veliki dvojezični rječnik Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi), a drugi Gazophylacium Illyrico-Latium (Riznica ilirsko-latinska), koji je i po naslovu riznica riječi. Sastoji se od dva dijela – prvi je latinsko-hrvatski i sadrži gotovo 40 000 latinskih riječi koje su objašnjene znatno većim brojem hrvatskih sinonima (istoznačnica), a drugi, hrvatsko-latinski dio, ima enciklopedijsko obilježje po svojim gospodarskim poukama, liječničkim savjetima, poslovicama, izrekama i epigramima te sadržava gotovo 25 000 riječi. Rječnik je objavljen tek 1740. godine u Zagrebu, a za tisak su ga priredili pavlini Jerolim Orlović i Matija Mužar. U oblikovanju rječnika autor se naslanjao na Vrančića, Habdelića i Mikalju. Koncept književnoga jezika naslijedio je od pokupskih glagoljaša, hrvatskih protestanata i ozaljskoga kruga, odnosno zastupnik je tronarječne osnovice književnoga jezika. U skladu s njom piše svoje prezime (Bellosztenecz) tako da se može čitati kao Belostenec, Bilostinac i Bijelostijenac, ali u knjizi propovijedi svoje prezime zapisao je kao Bilostinac.
U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Gazophylacium iz 1740. godine, a kao dragocjenost hrvatske pisane baštine bilo je predstavljeno i na izložbi Blago NSK.
Pavlinski prior Ivan Belostenec preminuo je 10. veljače 1675. godine u Lepoglavi u dubokoj starosti.
Evo, preljubazni čitatelju, moje brodovlje, što se prije nekoliko godina bilo otisnulo iz luke, sada je napokon – ne nakrcano Krezovim i Midinim bogatstvom, nego književnim blagom, ne bez oluja, ni bez svakodnevna olujna mora, niti bez vjetrova, a ni bez jedara – neokrnjeno pristalo uz obalu, mimo moju i tvoju nadu, ali ne izvan očekivanja. Možda ne bi bilo potrebno toliko napora, toliko brige i uporna truda, toliko dugotrajna bdijenja i nesanice, da se nakon starih komu drugomu slučilo prijeći ovim tako da kažem književnim morem, tako prostranim i gotovo neiscrpnim…
(Gazophylacium)
[See image gallery at www.nsk.hr]The post Sjećanje na hrvatskoga jezikoslovca i leksikografa Ivana Belostenca appeared first on .
U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradskoga muzeja Čazma 7. veljače 2023. godine u velikome predvorju Knjižnice održano je predstavljanje monografije Aleksandar Marks uz prigodnu jednodnevnu izložbu u povodu 100. obljetnice rođenja ovoga vrsnoga animatora, grafičara, ilustratora i slikara te 20. obljetnice postojanja Galerije Aleksandar Marks utemeljene u sklopu Gradskoga muzeja u Čazmi, gradu u kojem je 1922. godine rođen Marks. Monografija je tiskana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Čazme.
Pozdravnu je riječ na predstavljanju monografije uputila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. O životu i radu Aleksandra Marksa govorili su prof. dr. sc. Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Hrvoje Turković, hrvatski filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor u mirovini, Jadranka Kruljac-Sever, voditeljica Galerije Aleksandar Marks Gradskoga muzeja Čazma i mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je monografiju predstavila njezina urednica dr. sc. Maja Cepetić Rogić, ravnateljica Gradskoga muzeja Čazma.
„Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uvijek se sa zadovoljstvom odaziva svim manifestacijama koje promiču baštinu, njezine vrijednosti te načine očuvanja. Osobito nam je zadovoljstvo kada je ta baština rad umjetnika čiji lik i djelo javnost toliko ne poznaje, a oni su to svojim stvaralaštvom itekako zaslužili. Jedan je od takvih umjetnika svakako i Aleksandar Marks. Drago mi je što će ova monografija ostati trajan spomen na čovjeka koji je zadužio hrvatsku i svjetsku umjetnost“, istaknula je na predstavljanju monografije glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
U svojoj Grafičkoj zbirci Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s ponosom čuva 23 djela Aleksandra Marksa. Riječ je o djelima koja pokazuju svu raskoš njegova djelovanja kao ilustratora. Neka su od tih djela zajedno s odabranim djelima iz Galerije Aleksandar Marks bila izložena na prigodnoj izložbi.
Djelo Aleksandra Marksa bitno je u obliku najranije animacije na našim prostorima. Bio je glavni crtač prvoga hrvatskog crtanog filma u boji Crvenkapica 1954. godine. Začetnik je izrazite moderne likovnosti crtanoga filma iz koje nastaje pojam Zagrebačka škola crtanoga filma. Za animirane filmove na kojima je radio nagrađivan je na mnogim domaćim i svjetskim festivalima. Marks je primarno bio ilustrator i grafičar, a uz animaciju bavio se i ilustriranjem knjiga, udžbenika, časopisa, tjednika, dizajnom, a kraće vrijeme i stripom.
Iako nagrađivan autor animiranoga filma u zemlji i inozemstvu, u današnjem širem društvenom diskursu Marks je, nažalost, ostao nepoznat i neprepoznat, čak i u lokalnoj sredini. Ovom znanstveno-stručnom publikacijom želi se naglasiti važnost lika i djela Aleksandra Marksa, ali i popularizirati njegova ostavština koja se čuva u Memorijalnoj zbirci Aleksandra Marksa i predstavlja stalni postav Galerije Aleksandar Marks u sklopu djelatnosti Gradskoga muzeja Čazma. Monografija će osigurati trajan i kvalitetan stručno-znanstveni sadržaj koji će pomoći učenicima, prosvjetnim djelatnicima, studentima, istraživačima, znanstvenicima i široj zainteresiranoj javnosti.
[See image gallery at www.nsk.hr]
The post Predstavljena monografija „Aleksandar Marks“ u NSK appeared first on .
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Gradski muzej Čazma organiziraju u utorak 7. veljače 2023. godine u 14 sati u velikome predvorju Knjižnice predstavljanje monografije Aleksandar Marks uz prigodnu jednodnevnu izložbu.
Pozdravnu će riječ na predstavljanju monografije uputiti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Hrvoje Turković, hrvatski filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor u mirovini, Jadranka Kruljac-Sever, voditeljica Galerije Aleksandar Marks Gradskoga muzeja Čazma, mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te dr. sc. Maja Cepetić Rogić, ravnateljica Gradskoga muzeja Čazma i urednica monografije.
Na prigodnoj izložbi izložit će se djela Aleksandra Marksa iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te odabrana djela iz Galerije Aleksandar Marks koja pokazuju svu raskoš njegova djelovanja kao ilustratora i grafičara.
Djelo Aleksandra Marksa bitno je u obliku najranije animacije na našim prostorima. Bio je glavni crtač prvoga hrvatskog crtanog filma u boji Crvenkapica 1954. godine. Začetnik je izrazite moderne likovnosti crtanoga filma iz koje nastaje pojam Zagrebačka škola crtanoga filma. Za animirane filmove na kojima je radio nagrađivan je na mnogim domaćim i svjetskim festivalima. Marks je primarno bio ilustrator i grafičar, a uz animaciju bavio se i ilustriranjem knjiga, udžbenika, časopisa, tjednika, dizajnom, a kraće vrijeme i stripom.
Iako nagrađivan autor animiranoga filma u zemlji i inozemstvu, u današnjem širem društvenomu diskursu Marks je, nažalost, ostao nepoznat i neprepoznat, čak i u lokalnoj sredini. Ovom znanstveno-stručnom publikacijom želi se naglasiti važnost lika i djela Aleksandra Marksa, ali i popularizirati njegova ostavština koja se čuva u Memorijalnoj zbirci Aleksandra Marksa i predstavlja stalni postav Galerije Aleksandar Marks u sklopu djelatnosti Gradskoga muzeja Čazma. Monografija će osigurati trajan i kvalitetan stručno-znanstveni sadržaj koji će pomoći učenicima, prosvjetnim djelatnicima, studentima, istraživačima, znanstvenicima i široj zainteresiranoj javnosti.
Monografija je tiskana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Čazme, a objavljena je prošle godine u povodu 100. obljetnice rođenja ovoga vrsnog animatora, grafičara, ilustratora i slikara te 20. obljetnice postojanja Galerije Aleksandar Marks utemeljene u sklopu Gradskoga muzeja u Čazmi, gradu u kojem je 1922. godine rođen Marks.
The post Predstavljanje monografije posvećene Aleksandru Marksu appeared first on .
Sad razvijmo barjak, pred oltar kleknimo svi,
Prošlosti slavne nek nam danas oživne dni.
Kad Dubrave hridi Slobode bile su hram
Zanosnu pjesmu Svecu spjevao je val o kam,
Čuj Sveti Vlaho naš
Molitve glas,
Dubrovnik čuvaj svoj,
Čuvaj sve nas,
Uz barjak vijor i zvona svečanih zvuk
Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk.
Uz himnu koju je skladao Rade degl’ Ivellio na tekst Vinka Vilića, a koja se pjeva uz Dan svetoga Vlaha 3. veljače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Feste svetoga Vlaha odabirom digitaliziranih razglednica s motivima crkve svetoga Vlaha koje se čuvaju u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Sveti Vlaho (Blaž) je biskup, mučenik, liječnik te prijatelj siromaha i bolesnika. Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho nastao je od grčke riječi Vlasios.
Štovanje svetoga Vlaha ostalo je nepromijenjeno tijekom turbulentne dubrovačke povijesti, a zaštita trajna. U ime svetoga Vlaha donosili su se zakoni, kovali se novci s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili su brodovi, njegovi kipovi bdiju na zidinama nad svakim putnikom i došljakom, a njegove slike nalaze se u kućama i sprječavaju mnoge nedaće.
Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, UNESCO-ova je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj koja, kao proslava njegova blagdana, neprekidno traje od 972. godine do danas. Svake godine okupi veliki broj hrvatskih i inozemnih gostiju te je zasigurno najbitnije crkveno-svjetovno događanje mjesnoga stanovništva, ali i jedinstvena turistička atrakcija. Ove će se godine, kako je već najavljivano, zbog epidemioloških razloga proslaviti uz određena ograničenja, poštujući propisane epidemiološke mjere.
Osim u Dubrovniku, taj se svetac štuje i u Zagrebu. Tomu svjedoči velebna crkva svetoga Blaža arhitekta Viktora Kovačića, jedno od najvrjednijih ostvarenja sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća.
Tisuću ljeta taj sveti starac
u moćnoj ruci drži naš grad,
on je naš svetac-zaštitnik, parac
spasitelj naš i nekoć i sad.
(Luko Paljetak)
[See image gallery at www.nsk.hr]The post „Himnu Slobode davne pjeva Ti harni puk“ – uz Dan svetoga Vlaha appeared first on .
Početak Misala po zakonu rimskoga dvora…
The post Citat 1. veljače 2023. appeared first on .
Znao je veliki Višanin reći da je svaki čovjek otok, a svako napuštanje otoka odisejska pustolovina. (…) Svaka svjetlost ima sjenu, a sjena je, barem što se čovjeka tiče, njegova vlastita parodija, govorio je Mediteranac šjor Ranko i sve to potvrđivao u Gloriji i Kiklopu, u Zajedničkoj kupki i Pustinji, Pod balkonima i u Poniženju Sokrata, u Neveselim očima klauna, u Never more… I kad nije tematizirao otok, bio je otočanin, u kristalima otočke posebnosti i njegovih arhetipskih zadanosti, zašavši duboko pod kožu podneblja, prepoznavao je paradigmatsko, usud maloga čovjeka u sunčanom krajoliku u kojem se karneval – a šjor Ranko, majstor paradoksa, umro je upravo u dane Poklada – smjenjuje s funeralnošću, a pobožne procesije sa zadirkivačkim i zajedljivim dokonim sjedjeljkama u kakvoj brijačnici ili na šentadi na rivi. (…) I uvijek je neka tiha nježnost i toplina (…) strujala ispod ozbiljne maske nerijetkoga cinizma i ironije, žalca i satire pa i crnohumorne duhovitosti.
(…) Od tog dana početkom veljače 2001. godine, pomiren s otokom, (…) Ranko Marinković počiva u svom insularnom zavičaju, među svojima, nad uvalom u kojoj su putokazi…
(Jakša Fiamengo – Velikan hrvatske književnosti i kulture)
Čitajući ulomak iz članka Velikan hrvatske književnosti i kulture, prisjećamo se istaknutoga hrvatskog književnika Ranka Marinkovića, kao i riječi koje je toliko puta ponovio, a glase: „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina.“ Premda je Marinković fizički otišao s otoka, duhovno ga nikada nije napustio…
Viški Voltaire, kako ga je nazvao Tin Ujević, rodio se 22. veljače 1913. godine u Visu. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i Filozofski fakultet. Godine 1943. interniran je u logor Ferramonte na Kalabriji, odakle dospijeva u Bari i do kraja rata boravi u izbjegličkome logoru u El Shattu. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete NRH, Nakladnome zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. godine direktor je Drame zagrebačkoga Hrvatskog narodnoga kazališta. Od 1950. do umirovljenja profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od 1948. godine. U dva je mandata bio vijećnik u Skupštini grada Zagreba.
Bio je poznati prozni i dramski pisac, njegov književni opus raznovrstan je i bogat. Obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke i romane.
Surađivao je u Krležinu Pečatu i manje poznatim časopisima, a u ožujku 1939. u Hrvatskome narodnom kazalištu izvedena mu je prva drama Albatros, koja je poslije tiskana kao sastavni dio njegove prve prozne knjige Proze (1948.). Poslije Drugoga svjetskog rata počinje njegovo glavno stvaralačko razdoblje u kojem će napisati brojne novele, od kojih će se neke poslije naći u njegovoj znamenitoj zbirci Ruke. Zbirkom Ruke, koja je tiskana u tridesetak izdanja, zadobio je pozornost i pohvale kritike. Bliskost s ranijom prozom zamjetljiva je u mediteranskome ozračju te pozornosti usmjerenoj na likove koji pate od nesposobnosti ostvarenja vlastita identiteta. U toj su zbirci objavljene antologijske Marinkovićeve novele, među kojima svakako treba spomenuti naslovnu, priču o stvaralaštvu, u kojoj do izražaja dolazi modernistička gradnja priče i poigravanje pripovjedačkom pozicijom, te Zagrljaj, s naglašenom metaliterarnom dimenzijom koja tematizira sam čin pisanja (proza o pisanju proze) i neizravno problematizira odnos umjetnosti i zbilje. Praizvedba drame mirakula Glorija 1955., u režiji Bojana Stupice, bila je prava senzacija jer se izdigla iznad cjelokupna tadašnjeg hrvatskog dramskog stvaralaštva. Ona problematizira sukob pojedinca s dogmatizmom i krutim društvenim normama. U romanu Kiklop, koji se pojavio deset godina poslije, Marinković ocrtava Zagreb uoči Drugoga svjetskog rata, služeći se analitičkim opisima psihičkih stanja likova, suptilnom ironijom, pa i crnim humorom. Kada je roman prenesen na filmske i televizijske ekrane, njegova su djela postala tražena i čitana kao nikad prije. Na tragu takva pripovjednog oblikovanja nastao je i antiroman Zajednička kupka. Svoj opus zaokružio je 1993. godine djelom simbolična naslova Never more (Nikad više).
Dobitnik je više književnih nagrada. Vjesnikovom nagradom za književno stvaralaštvo Ivan Goran Kovačić nagrađeni su mu romani Kiklop i Never more.
Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.
U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 160 zapisa o njegovim djelima. Na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupni su plakati Borisa Bućana za predstave Albatros i Glorija, nastale prema istoimenim djelima Ranka Marinkovića.
Ranko Marinković preminuo je 28. siječnja 2001. godine u 88. godini života u Zagrebu, a pokopan je u Komiži na otoku Visu.
Njegov književni opus nije velik, ali mu po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.
The post „Svaki je čovjek otok, a svako njegovo napuštanje odisejska pustolovina“ – uoči obljetnice smrti Ranka Marinkovića appeared first on .
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:
– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– viši knjižničar – stručni suradnik za normizaciju u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.
Pojedinosti o Natječaju.
Opis poslova i zadaća oglašenih radnih mjesta.
The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:
– rukovoditelj Odjela zaštita i pohrana
– viši knjižničar – stručni suradnik za normizaciju u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– diplomirani knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– diplomirani knjižničar – redaktor Integriranoga knjižničnog sustava u Odjelu informacijske tehnologije
– stručni savjetnik – predmetni specijalist u Odjelu korisničke službe
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu nabava i izgradnja zbirki
– pomoćni knjižničar u Odjelu zaštita i pohrana
– pomoćni knjižničar u Odjelu korisničke službe (Proces informacijski centar)
– restaurator tehničar u Odjelu zaštita i pohrana
– knjigoveža u Odjelu zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za financijske i računovodstvene poslove u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek financijski i računovodstveni poslovi
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu zajednički poslovi – Odsjek održavanje.
The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 27. siječnja 2023. appeared first on .
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević sudjelovala je 23. siječnja 2023. godine u Parizu na sastanku Izvršnoga odbora CENL-a (Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (Conference of European National Librarians – CENL)).
Na sastanku su dogovarani planovi za budućnost, financijski oblici poslovanja CENL-a te organizacija godišnjega sastanka koji će se u lipnju održati u Parizu. U svijetu stalnih promjena, potrebne su nove ideje i brza prilagodba nacionalnih knjižnica koje su istodobno čuvarice baštine i tradicije kao i središnje točke razvoja i promidžbe novih ideja i standarda u svojim zemljama i šire.
CENL je 2021. godine proveo izbore za Izvršni odbor, a u članstvo je izabrana i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. CENL je mreža koja okuplja ravnatelje nacionalnih knjižnica Europe i broji 49 članova iz 45 europskih zemalja. Svrha joj je jačati suradnju te promicati djelovanje europskih nacionalnih knjižnica koje čuvaju i čine dostupnom vrijednu kulturnu baštinu.
U Izvršni su odbor na mandat od tri godine, osim glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, izabrani i Frank Scholze (Njemačka nacionalna knjižnica – predsjednik), Janne Andresoo (Nacionalna knjižnica Estonije – potpredsjednica), Karin Grönvall (Nacionalna knjižnica Švedske – blagajnica) i ostali članovi: Vadim Duda (Ruska državna knjižnica (Moskva)), Laurence Engel (Nacionalna knjižnica Francuske), Sara Lammens (Kraljevska knjižnica Belgije) i Hans Petschar (Austrijska nacionalna knjižnica). Novi Izvršni odbor započeo je s radom nakon godišnjega sastanka CENL-a u studenome 2021. godine.
Zastupljenost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u Izvršnome odboru CENL-a osnažit će njezin položaj među nacionalnim knjižnicama Europe i ojačati mogućnosti suradnje u sklopu CENL-a kao i s drugim knjižnicama i ustanovama u Europi i svijetu.
The post Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala na sastanku Izvršnoga odbora CENL-a appeared first on .
Kad sam ja to drugom prilikom spomenuo u našim razgovorima, sam je umjesto odgovora neprestano nešto pitao o svetim samostanima na dalmatinskim otocima, o mjestima smirene samoće, koja se nalaze na obalama toga kraja, tvrdeći obično da će na tim mjestima biti krajnje počivalište njegovih časti. Njegova postojana i čvrsta želja da bude blizu Bogu tako mu je uzvišeno oduzela dušu, da bi mu sigurno takve bile i molitve da je mogao još poživjeti. Dokazom je njegova posljednja volja kojom je želio da bude pokopan na groblju na otoku Prviću, u goloj zemlji među mrtvim tijelima težaka, kako bi barem mrtav radosno postigao ono što za života nije mogao.
(Dragocjeno svjedočanstvo o domoljublju Fausta Vrančića ostavio je Ivan Tomko Mrnavić u svojem Govoru na pogrebu Fausta Vrančića)
Istaknuti hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Faust Vrančić preminuo je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva bogatu rukopisnu ostavštinu Antuna, Fausta i Mihovila Vrančića te izvornike Vraničićevih najvrjednijih djela, i to petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae (Venecija, 1595.), prvi rječnik hrvatskoga jezika, te Machinae novae (Venecija 1615./1616.), jedno je od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojem je na 49 bakrotisaka Vrančić donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je smatrao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Digitalne inačice ovih najvrjednijih Vrančićevih djela dostupne su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku. Školovao se u Padovi, Veneciji, Beču i Rimu, a za njegovu naobrazbu posebno se pobrinuo stric Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik i diplomat, koji ga je kao dječaka doveo sebi u Jegar. U predgovoru svoje knjige Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.) Faust to i potvrđuje: „… da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden…“ Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Osim spomenutih, ostala su mu bitnija djela De Slovvinis seu Sarmatis (Rim, 1606.), Xivot nikoliko izabranih divvicz (Rim, 1606.), Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita (Venecija, 1608.; Venecija, 1616.) te Ethica christiana (Rim, 1610.; Venecija, 1616.).
Faust Vrančić jedno je vrijeme boravio u Pragu kao tajnik na dvoru cara Rudolfa II. (1552. – 1612.), a 1594. godine imenovan je čanadskim biskupom. Godine 1605. napustio je dvor i Ugarsku te u Rimu stupio u red barnabita. Njegov prijatelj Giovanni Ambrogio Mazenta upoznao ga je s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija te ga je potaknuo na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema, što će rezultirati jednim od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. stoljeća – Novi strojevi (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica). Potom odlazi u Veneciju, gdje se usavršavao u gradnji fontana. Ondje je i preminuo, a prema vlastitoj želji pokopan je u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića izradila je virtualnu izložbu Faust Vrančić. Virtualna izložba prati dvije vrijedne izložbe posvećene najistaknutijemu hrvatskom izumitelju i konstruktoru na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, izložbu Renesansni Faustus Verantius, održanu 2017. godine, te izložbu Machinae novae – 400 godina poslije Fausta Vrančića, održanu 2015. godine u povodu obilježavanja 400. obljetnice od kada je objavljeno djelo Novi strojevi Fausta Vrančića.
Izložba je donijela presjek Vrančićeva života i pregled njegova istaknutog djela Machinae nove s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili dr. sc. Vladimira Muljevića, s dostupnim i engleskim prijevodom njegova teksta, te ostalih digitaliziranih Vrančićevih djela i drugih zanimljivih e-izvora, kao i građe Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa i Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zanimljivost je izložbe i izazovna slagalica triju poznatih Vrančićevih opisanih konstrukcija – letećega čovjeka, željeznoga mosta i nosiljke.
U sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018. godine u Mađarskoj akademiji u Rimu otvorena je izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić e la sua eredità europea) koja je bila organizirana u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Veleposlanstvom Mađarske pri Svetoj Stolici i Mađarskom akademijom u Rimu.
U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Sveučilištem Macquarie te Zakladom hrvatskih studija iz Sydneya izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić in the Context of European Heritage) održala se na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu od 19. do 22. rujna 2019. godine. Izložba je organizirana na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić u sklopu konferencije Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima (Croatia and Croatians in past and present networks).
U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki 2022. godine bila je otvorena izložba Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića. Izložbu je na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić organizirao Muzej sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
[See image gallery at www.nsk.hr]The post Sjećanje na Fausta Vrančića appeared first on .
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2022. godinu, koji je raspisala na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu.
Na natječaj je pristiglo 175 izdanja, od kojih je prosudbeno povjerenstvo, u čijemu su sastavu bili akademski slikar – grafičar i akademski snimatelj Luka Gusić, akademski slikar – grafičar Danijel Srdarev i izv. prof. dr. sc. Nives Tomašević s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, izabralo njih 18 (koje navodimo abecednim redom):
BIBLIOTOK/LIBRARY ISLAND
Urednica: Marija Dejanović
Grafičko oblikovanje: Nikša Eršek
Nakladnik: Sandorf
BICIKLISTIČKA POČETNICA PROFESORA FAUSTA
Autorica: Nina Ivanović
Ilustracije: Nina Ivanović
Grafičko oblikovanje: Nina Ivanović
Nakladnik: Naklada Semafora
CRTICE
Autorica: Zrinka Paladino
Dizajn naslovnice: Božidarka Brnas, Bestias
Grafičko oblikovanje: Božidarka Brnas, Bestias
Nakladnik: Z.J.L.J.
GDJE SE SKRIVA VEDRAN?
Autorica: Iva Bezinović Haydon
Ilustracije: Hana Tintor
Grafičko oblikovanje: Ana Vujasić
Nakladnik: Ibis grafika
HAHARI NA DNU MULJA
Autor: Josip Čekolj
Ilustracije: Dominik Vuković
Grafičko oblikovanje: Zrinka Horvat
Nakladnik: Mala zvona
HAMSIN 51
Autor: Dragan Velikić
Dizajn naslovnice: Božidarka Brnas, Bestias
Grafičko oblikovanje: KaramanDesign
Nakladnik: Meandar Media
ISHODIŠTA ZAGREBAČKIH INTERIJERA: PROSTORI PRIVATNOSTI/ ORIGIN OF ZAGREB INTERIORS: PRIVATE SPACES
Autorica: Dina Vulin Ileković
Grafičko oblikovanje: Mario Petrak
Nakladnik: Vulin i Ileković
JEDAN DAN U ŽIVOTU FOKE MARISOL
Autorica: Dubravka Ugrešić
Ilustracije: Ana Kovačić
Grafičko oblikovanje: Ivana Borovnjak
Nakladnik: Oaza Books
KAKO SMO STANOVALI
Autorica: Maja Marković
Tekst: Boris Greiner
Fotografije: Boris Cvjetanović
Grafičko oblikovanje: Ivana Borovnjak
Nakladnik: Oaza Books
KIKI, MI TE VOLIMO
Autorica: Melita Rundek
Ilustracije: Vanda Čižmek
Grafičko oblikovanje: Vanda Čižmek
Nakladnik: Ibis grafika
OGLEDALO BEZ MANA
Autorica: Agata Lučić
Ilustracije: Agata Lučić
Grafičko oblikovanje: Zrinka Horvat
Nakladnik: Mala zvona
OTOK NA KOJEM CVJETAJU LIMUNI: VRTOVI NADVOJVODE MAKSIMILIJANA HABSBURŠKOG NA OTOKU LOKRUMU
Autorica: Mara Marić
Fotografije: Boris Jović (Diversa Dubrovnik)
Grafičko oblikovanje: Katarina Banović, Nina Đukanović
Nakladnici: Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku
RAT JE SVUGDJE ISTI
Autorica: Slavenka Drakulić
Grafičko oblikovanje: Maja Glušić
Dizajn naslovnice: Mirko Ilić
Nakladnik: Fraktura
RECI MI SVE
Autor: Sacha Naspini
Ilustracija na naslovnici: Ivan Kožarić
Dizajn naslovnice: Studio 2M
Grafičko oblikovanje: Tin Gracin
Nakladnik: Profil knjiga
SAMA
Autorica: Ivana Šojat
Grafičko oblikovanje: Ana Pojatina
Naslovnica: Vanja Šok Horvat
Nakladnik: Naklada Ljevak
TEPIH NA RAŽNJU
Autorica: Jasna Jasna Žmak
Ilustracije: Jelena Oroz
Grafičko oblikovanje: Nina Bačun i Roberta Bratović
Nakladnik: Oaza Books
TKO ŽIVI NA NEBU? / WHO LIVES UP IN THE SKY?
Autor: Aljoša Vuković
Prijevod i prepjev: Marina Veverec i Blaž Martić
Ilustracije: Ana Salopek
Grafičko oblikovanje: Ana Salopek
Nakladnik: Knjiga u centru
TOŠO DABAC: UMJETNIK SVOJEG VREMENA – KRITIČKO ČITANJE
Autorica: Iva Prosoli
Fotografije: Tošo Dabac
Dizajn/Grafičko oblikovanje: Sanja Bachrach Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić
Nakladnici: Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt
Uz zahvalu svim nakladnicima koji su poslali knjige na natječaj, podsjećamo da odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).
Na natječaj Hrvatska lijepa knjiga pristigao je podjednak broj knjiga kao prethodne godine. Ipak, pozitivno iznenađuje uočen napredak u tehničkoj kvaliteti izdanja, unatoč krizi koja je zahvatila i nakladnički sektor. Osobito raduje velik broj knjiga za djecu, koje su prepoznate kao prostor otvoren za imaginaciju, igru i kreaciju.
Prilikom odabira knjiga, vodilo se računa o tome da se u obzir uzimaju što svježija i originalnija djela. Uočavajući i vrednujući rad izdavača koji se izdvajaju svojim pristupom oblikovanju knjige i primijenjenim tehnologijama, želi se potaknuti daljnji inovativni pristup, ali i promicati ovaj natječaj među hrvatskim nakladnicima.
Prosudbeno povjerenstvo natječaja Hrvatska lijepa knjiga
[See image gallery at www.nsk.hr]The post Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige objavljene u 2022. godini appeared first on .
Protekla je godina bila obljetnička za Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj (CSSU), koji djeluje u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U dvadeset godina uspješnog rada u organizaciji Centra održano je više od 1100 edukacija za više od 24 000 polaznika. Centar trenutačno surađuje s više od 80 knjižničnih i muzejskih stručnjaka, arhivista i sveučilišnih profesora u svojstvu predavača, a svoju je prošlogodišnju obljetnicu obilježio posebnim programom besplatnih edukacija.
U 2022. godini Centar je uz tečajeve i mrežne seminare u svoj program izobrazbe u svrhu omogućivanja što veće dostupnosti svojih sadržaja uveo i e-tečajeve. Uz edukacije vezane uz knjižnične službe i usluge, izgradnju zbirki, bibliografsku kontrolu, elektroničke informacijske izvore i sistemsko knjižničarstvo, sadržaji programa Centra pokrivaju i relevantne teme u području intelektualne slobode te pravnih i etičkih pitanja knjižničarske profesije, kao i digitalizacije građe, nakladništva i projektnog upravljanja.
Centar će uz organizaciju aktivnosti vezanih uz novosti iz područja knjižničarstva, informacijskih i komunikacijskih znanosti te usvajanje novih i utvrđivanje postojećih znanja i vještina u tim područjima putem vježbi, radionica i predavanja kroz svoju djelatnost u 2023. godini osobito isticati važnost primjene novih tehnologija te stjecanja i stalnog unapređivanja računalne pismenosti i digitalnih kompetencija.
Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj zajednički su 2002. godine osnovali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba i Hrvatsko knjižničarsko društvo u svrhu organizacije i provođenja sustavnog programa izobrazbe i stalnog stručnog usavršavanja za knjižničare i informacijske stručnjake na razini cijele Hrvatske.
The post Nakon 20. obljetnice rada CSSU priprema nove programe izobrazbe knjižničara appeared first on .
Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj, njegova ekselencija Cristián Edgardo Streeter Nebel, posjetio je 10. siječnja 2023. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Tom se prilikom susreo s glavnom ravnateljicom Knjižnice prof. dr. sc. Ivankom Stričević.
Tijekom susreta dogovoreno je gostovanje izložbe o Magellanovu putovanju oko svijeta. Izložba će se u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu otvoriti u rujnu 2023. godine i moći će se pogledati do 20. rujna, kada je Portugalac Ferdinand Magellan pod španjolskom zastavom krenuo na put oko svijeta koji, nažalost, nije preživio. Nakon toga, izložba će se preseliti u CroAtrium, gdje će se moći razgledati iduća dva mjeseca.
Izložbu čini 21 pano dimenzija 90 x 90 cm. Prikazuje Magellanov podvig i popraćena je ilustracijama i kartama. Pripremljena je 2019. godine kada se obilježavalo 500 godina od početka ovog velikog podviga. Uz izložbu je pripremljen i prigodan katalog izložbe namijenjen dječjem uzrastu.
Veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i 25 primjeraka knjige Encounter Between Three Worlds, 500 Years After the First Circumnavigation of the Earth. Knjiga je također objavljena u povodu obilježavanja 500. obljetnice Magellanova putovanja oko svijeta. Istu je knjigu u 20 primjeraka već darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prilikom svojeg nastupnog posjeta u svibnju prošle godine.
The post Veleposlanik Republike Čile posjetio Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu appeared first on .
Još Hrvatska ni propala, dok mi živimo;
Visoko se bude stala kad ju zbudimo;
Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit,
Ak je sada vu snu mala, će se prostranit.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!
(Horvatov sloga i sjedinjenje)
Stihovima najpoznatije Gajeve i hrvatske budnice Horvatov sloga i sjedinjenje, poznatije po svojem prvom stihu Još Hrvatska ni propala, objavljene u Danici horvatskoj, slavenskoj i dalmatinskoj 7. veljače 1835. godine, prisjećamo se njezina skladatelja Ferde Livadića, jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda.
Hrvatski skladatelj Ferdo Livadić rođen je u Celju 30. svibnja 1799. godine. Glazbu je učio u Samoboru, a zatim u Zagrebu i Grazu, gdje je studirao pravo. Svoje pravo prezime Wiesner promijenio je u Livadić. Živio je na svojem imanju u Samoboru i rano je došao u doticaj s Ljudevitom Gajem. Priklonio se ilirskim idejama, a pokazao je i veliko zanimanje za hrvatske narodne napjeve. U svojim djelima, kao promicatelj nacionalne glazbe, Livadić se nastojao osloboditi stranih utjecaja. Njegov velik opus sadrži solo pjesme, skladbe za glasovir, sakralne i komorne kompozicije, a posebno vrijedi istaknuti Nokturno u fis-molu iz 1822. koji pripada među najranije primjere nokturna u glasovirskoj literaturi.
Hrvatski glazbenik i preporoditelj Ferdo Livadić preminuo je 8. siječnja 1879. godine u Samoboru.
U Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se vrijedne tiskane i rukopisne muzikalije Ferde Livadića. Neka su djela iz ostavštine autora u cijelosti digitalizirana i dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, među kojima su Čeznuće, Bubanj tuče vojna trublja zvuče i Predivo je prela.
[See image gallery at www.nsk.hr]The post Sjećanje na hrvatskoga skladatelja Ferdu Livadića appeared first on .
