Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 3 hours 19 min ago

Jo Nesbø gostuje u svibnju u NSK

Tue, 04/26/2022 - 14:12

Jedan od najvećih svjetskih pisaca trilera Jo Nesbø u subotu 7. svibnja 2022. godine u organizaciji izdavačke kuće Fokus gostovat će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu svojega boravka u Hrvatskoj.

Na gostovanju će se osvrnuti na svoj dosadašnji rad, osobito na zadnje dvije objavljene knjige Stručnjak za ljubomoru i druge priče i Otok štakora i druge priče.

Romani ovoga poznatog pisca osebujne biografije prevedeni su na više od 50 jezika i prodani u više od 50 milijuna primjeraka. Najpoznatiji je po kriminalističkim romanima o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli svjetsku slavu i brojne nagrade. Prvi je u seriji romana o detektivu Harryju Holeu roman Šišmiš iz 1997. godine za koji je dobio nagradu Riverton za najbolji norveški kriminalistički roman i nagradu Stakleni ključ za najbolji nordijski kriminalistički roman. Osim Šišmiša i ostalih romana o Harryju Holeu – ŽoharaCrvendaćaNemezeĐavolje zvijezdeSpasiteljaSnjegovićaLeopardaFantomaPolicijeŽeđi i Noža, na hrvatskome jeziku objavljeni su i njegovi samostalni romani – Sin, Krv na snijegu, Ponoćno sunce, Lovci na glave, Macbeth i Kraljevstvo te zadnja dva naslova Stručnjak za ljubomoru i druge priče i Otok štakora i druge price koji su žanrovski izlet u obliku zbirke priča.

Pojedinosti o posjetu Joa Nesbøa Hrvatskoj dostupne su na mrežnoj stranici izdavačke kuće Fokus.

The post Jo Nesbø gostuje u svibnju u NSK appeared first on .

Proslavite s nama Dan Europe na „Velikom europskom kvizu“

Mon, 04/25/2022 - 10:38

U povodu Dana Europe, Europski dokumentacijski centar NSK u suradnji s lokalom Spunk i Predstavništvom Europske komisije u RH organizira pub kviz „Veliki europski kviz“ u Spunku 9. svibnja 2022. godine.

Pitanja će biti podijeljena u nekoliko kategorija, koje će obuhvaćati opće znanje tematski vezano uz Europu. Za sudjelovanje u pub kvizu potrebno je prijaviti ekipu od 3 do 5 članova na adresu e-pošte edc@nsk.hr do 6. svibnja. Tri najbolje ekipe očekuju vrijedne nagrade!

Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine od 1985., kako bi se građane podsjetilo na Schumanovu deklaraciju koja predstavlja temelje nastanka Europske unije.

The post Proslavite s nama Dan Europe na „Velikom europskom kvizu“ appeared first on .

Svečano otvorena Noć knjige 2022.

Fri, 04/22/2022 - 15:20

Najmasovnija nacionalna manifestacija koja promiče knjigu i čitanje Noć knjige svečano je otvorena danas 22. travnja u podne u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Okupljene uzvanike prigodnim su riječima pozdravili izaslanik ministrice kulture i medija i državni tajnik Ministarstva Krešimir Partl, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te predstavnik Organizacijskoga odbora Noći knjige i predsjednik Hrvatske zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina, a okupljenima se obratio i suvremeni lakrdijaš Perica, ovogodišnje zaštitno lice Noći knjige kojega je utjelovio glumac Igor Baksa.

Na svečanome otvorenju Noći knjige Vanja Jurilj iz Hrvatske udruge školskih knjižničara proglasila je pobjednike nagradnoga natječaja za osnovne i srednje škole I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodom, koji je u suradnji s organizatorima manifestacije organizirala upravo Hrvatska udruga školskih knjižničara. Na Natječaj je od 14. ožujka  do 11. travnja pristiglo 127 literarnih i 40 kreativnih radova iz svih hrvatskih  županija. Najbolji su literarni radovi Neću reć Stipe Bartulovića, učenika 4. razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novoga, Knjige su sloboda Petre Petelin, učenice 8. razreda Osnovne škole Ivana Zajca iz Rijeke i Znam što je sloboda Tereze Klečina, učenice 4. razreda Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru.

Tamara Kraus iz agencije Kvaka – Ured za kreativnu analizu predstavila je najnovije Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj koje je pokazalo da je u prethodnih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo svega 42 posto građana Hrvatske, što je tri posto manje u odnosu na prošlu godinu i čak sedam posto manje u odnosu na 2020. godinu.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene (48 posto), visokoobrazovane osobe (70 posto) te osobe koje žive u Zagrebu ili okolici (52 posto) i čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (61 posto). Najčešće se čita beletristika (58 posto), zatim publicistika (30 posto) i stručne knjige (29 posto), a najmanje knjige iz područja umjetnosti (8 posto) i stripovi (7 posto).

Najveći postotak čitača knjige posuđuje u knjižnicama (43 posto). Knjige kupuje 36 posto građana, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, a 21 posto građana knjigu dobiva na dar.

U posljednja tri mjeseca svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu, pa tako i kupovina knjiga bilježi blagi pad u odnosu na posljednje četiri godine kada je postotak građana koji su kupovali knjige bio iznad 20 posto. Češće od prosjeka kupuju visokoobrazovane osobe (38 posto), osobe u dobi od 26  do 35 godina (32 posto) te osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (35 posto). Najviše su se kupovali beletristika, stručne knjige te dječja izdanja i publicistika. Knjige se i dalje najčešće kupuju u knjižarama. Blagi trend rasta bilježi kupovina na internetu, a istodobno lagani trend pada bilježi kupovina na kiosku. Online akcije poticaj su za kupovinu knjiga za 14 posto građana.

Pomanjkanje interesa i dalje je glavni razlog nekupovanja knjiga (54 posto). Interes za knjigom najčešće nemaju muškarci (65 posto), mladi u dobi između 16 i 25 godina (61 posto) te osobe s najnižim obrazovanjem (završena osnovna škola – 62 posto). Broj građana koji ne kupuju knjige jer ih ne zanimaju porastao je u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 43 posto. Druga dva najčešća razloga nekupovanja knjiga su posudba u knjižnici (16 posto) te financije (17 posto).

Sadržaje na internetu čita 70 posto građana, najviše osobe u dobi od 26 do 55 godina (više od 88 posto) te visokoobrazovane osobe i osobe s primanjima kućanstva iznad 13 tisuća kuna mjesečno (90 posto). Najčešće se čitaju dnevne novine (54 posto), a slijede portali i blogovi s autorskim i kritičnim sadržajem (25 posto).

Svega osam posto građana čita e-knjige, i to najčešće građani u dobi od 16 do 25 godina, a e-knjigu kupuje dva posto populacije Republike Hrvatske.

Zanimljivo je da i dalje prevladava mišljenje da konzumacija sadržaja na internetu i u ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga, a različite manifestacije posvećene knjizi poticaj su za čitanje knjiga za 21 posto građana, dok njih 13 posto rado posjećuje festivale i sajmove knjiga. Predstavljanja knjiga zanimljiva su pak za 15 posto građana.

Zanimljivi su i podatci koji se odnose na posudbu u knjižnicama. Naime, čak 72 posto članova knjižnica smatra da one zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem, a 74 posto njih smatra i da one uglavnom imaju i sve naslove koji ih zanimaju.

Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je u povodu održavanja ovogodišnje Noći knjige na uzorku od tisuću ispitanika te u razdoblju od 1. do 18. ožujka ove godine.

Noć knjige odvijat će se širom Hrvatske do 25. travnja. Tijekom tih četiriju dana u više od 250 gradova i mjesta održava se više od 1200 programa i akcija koji su se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vratili u stvarni. Svi programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije Noći knjige.

Noć knjige jedanaestu se godinu zaredom održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja). Ovogodišnja je tema sloboda i knjiga kao prostor slobode.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komoreNacionalna i sveučilišna knjižnica u ZagrebuKnjižnice grada ZagrebaUdruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremenaKnjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Manifestacija se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA te Hrvatske gospodarske komore.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Svečano otvorena Noć knjige 2022. appeared first on .

Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak

Thu, 04/21/2022 - 10:11

… I u svojoj prozračnoj, paučinastoj haljinici maslačak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljepšoj i najčudesnijoj u koju je stari pauk utkao svu ljubav svog oporog srca koja je bila skrivena na dnu. Maslačak je plesao sa svima i bio je sretan. Glazba je te noći bila krasna, životinje su se umirile slušajući slavujevu pjesmu, pa i posve mala djeca u kolijevkama prestala su plakati. Maslačak je bio sretan i radostan. Dozivao je leptire i razgovarao s bumbarima. On je kao i jasmin i perunika hvatao blijede mjesečeve zrake koje su se prosipale na prostranu poljanu i na cvijeće prekrasno u ovoj nezaboravnoj noći…

(Plesna haljina žutog maslačka)

Plesna haljina žutog maslačka jedna je od njezinih najljepših i najčitanijih priča. Nadahnuće kao i sadržaj ove omiljene priče pronašla je promatrajući prirodu i njezine mijene, pa tako i preobrazbu žutoga maslačka u cvijet neobične i krhke ljepote. Svijet Sunčane Škrinjarić poetska je bajka, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice odredila pjesnička mašta, a pokrenula ga mudrost bajki.

Sunčana Škrinjarić rođena je 11. prosinca 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Njezina dječja proza nije tendenciozna ni didaktički nametljiva te je među rijetkima koji su u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić Mažuranić prihvatili bajku kao oblik iznošenja svojega viđenja djetinjstva.

Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Slikar u šumi, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakina ormara i Zimska bajka. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radiodrame za djecu i mladež Zeleni šešir i Čovjek koji je postao gljiva.

Sunčana Škrinjarić dobitnica je triju književnih nagrada Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983.) te nagrade Ivana Brlić Mažuranić (1981.). Godine 1999. bila je nominirana za najveću svjetsku nagradu u području dječje i književnosti za mlade, Hans Christian Andersen, poznatu kao Mali Nobel.

Njezina knjiga Ulica predaka (1980.) predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi Mir, sloboda i tolerancija u Münchenu. Ulica predaka roman je o odrastanju, ali i o odraslima, pa i o ratu. Pisala je i prozu za odrasle – Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak.

Knjige su joj prevedene na litavski, mađarski, slovenski i druge jezike, a prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1989.).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 190 zapisa o njezinim djelima.

Plesna haljina žutog maslačka i Ulica predaka dva su različita svijeta. Priča o maslačku i roman o predcima kao da sadržavaju Sunčanin svijet sastavljen od jake svjetlosti i najmračnije tame. U tome je znaku njezino stvaranje za djecu, ali i za odrasle.

S maslačkom u ruci oprostili smo se od Sunčane Škrinjarić koja nas je napustila 21. travnja 2004. godine u Zagrebu.

Mislim da je život najljepše što se može čovjeku dogoditi i kad sam već u tom životu, želim ga koristiti na najljepši mogući način, da bude lijepo i nama i ljudima koji s nama žive, a posebno da bude lijepo djeci. Djeca moraju imati sretno djetinjstvo, ljubav svojih roditelja i prijatelja, jer sretno je djetinjstvo polazna stanica za sretan život.

(Sunčana Škrinjarić)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Sjećanje na Sunčanu Škrinjarić i njezin maslačak appeared first on .

Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK

Tue, 04/19/2022 - 12:50

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira natječaj Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK u sklopu projekta Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Natječaj je namijenjen knjižničarima i suradnicima visokoškolskih i specijalnih knjižnica te znanstvenicima koji u suradnji s knjižnicama i knjižničarima žele predstaviti kulturnu i znanstvenu baštinu (značajnu osobu, temu, djelo, događaj ili razdoblje) u obliku virtualne izložbe.

Svrha je ovoga Natječaja poticanje izradbe virtualnih izložbi korištenjem građe NSK kao sredstva za promidžbu znanstvene i kulturne baštine u digitalnome obliku te otkrivanje mogućnosti njezina korištenja u obrazovanju.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2012. godine izrađuje virtualne izložbe korištenjem digitalizirane građe i objavljuje ih na portalu Virtualne izložbe. Godine 2018. proveden je i prvi natječaj Baština na mreži radi poticanja knjižnica i ostalih baštinskih ustanova na suradnju u izradbi izložbi, edukaciji i razvoju mreže suradnika i izložbi.

Prilikom prijave na Natječaj potrebno je dostaviti prijedlog teme, opisati način na koji će se u digitalnome mediju predstaviti osoba (autor), jedno ili više djela, tema, događaj ili razdoblje te navesti popis građe koja se planira skenirati. Prednost će imati prijedlozi koji se odnose na oblikovanje virtualnih izložbi korištenjem građe iz zbiraka NSK i izložbe koje se bave popularizacijom znanosti.

U Natječaju će se dodijeliti nagrade dvama odabranim prijedlozima, i to:

a) novčane nagrade za izradbu virtualne izložbe
Dva odabrana prijedloga nagradit će se novčanom nagradom u iznosu od 2.500,00 kuna.

b) potpora za skeniranje građe iz fonda NSK
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabranim će prijedlozima omogućiti digitalizaciju građe iz svojega fonda u vrijednosti do 2.500,00 kuna za svaku izložbu, tehničku podršku za izradbu izložbe, pomoć u izradbi metapodataka te diskovni prostor za objavu izložbe. U izradbi izložbe moći će se koristiti već digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prijave se primaju elektroničkom poštom na adresu digitalna@nsk.hr do 20. svibnja 2022., a rezultati Natječaja bit će objavljeni 1. lipnja 2022. godine. Na Natječaj se ne mogu prijaviti djelatnici NSK.

Podsjećamo, kao rezultat drugoga provedenog natječaja, godine 2020. objavljene su izložbe Ljekarništvo u Bjelovaru čiji je predlagatelj bila Medicinska škola BjelovarPovijest tehničkog dokumentiranja, čiji je predlagatelj bila Knjižnica Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku, Split.

 

The post Baština na mreži: izradi virtualnu izložbu u NSK appeared first on .

Sretan Uskrs!

Fri, 04/15/2022 - 09:26

Uz uskrsnu čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu želimo vam radosne i sretne uskrsne blagdane.

The post Sretan Uskrs! appeared first on .

Noć knjige 2022. – četiri dana u znaku čitanja i slobode

Thu, 04/14/2022 - 15:46

U srijedu 13. travnja u kupoli Gradske knjižnice medijima je predstavljena 11. Noć knjige, njezina tema, posebni programi i naglasci.

Ove godine manifestacija će trajati čak četiri dana, od 22. do 25. travnja, a obuhvatit će više od 1200 programa i akcija u 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske. U Noći knjige sudjelovat će 150 narodnih knjižnica, više od 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 300 škola te vrtići, fakulteti, kazališta, mjesni odbori, učenički domovi, domovi za starije osobe, kulturni centri itd. U programima će sudjelovati i velik broj pisaca, umjetnika raznih profila, pripovjedača i kreativaca. Sudionici Noći knjige družit će se s knjigom i u zatvorima, dvorcima, kafićima, vlakovima, voćnjacima, na trgovima, crkvama, pa čak i u berbi gljiva i pivovari.

Noć knjige ove godine temom propitkuje slobodu te knjigu kao prostor slobode. Sudionici će se slobodom baviti u čitavoj lepezi mogućih interpretacija – od cenzure i autocenzure do kritičkog mišljenja i pjesničke slobode. Velik broj programa bit će posvećen i dvjema značajnim obljetnicama – 400. obljetnici rođenja velikog francuskog književnika Molièrea te 100. obljetnici rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica Vesne Parun.

Na Noć knjige i ove se godine nastavlja akcija Knjiga svima i svuda u gotovo svim knjižarama, online shopovima nakladnika i online knjižarama s prigodnim akcijskim popustima u trajanju od 23. do 30. travnja 2022.

Organizatori Noći knjige su u suradnji s partnerima priredili čak dvije humjanitarne akcije. Tako će u suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske biti otkupljen veći broj knjiga ukrajinskih pisaca i knjiga na ukrajinskom jeziku, koje će biti darovane hrvatskim knjižnicama za potrebe izbjeglih Ukrajinaca. Za najmlađe je objavljena i ukrajinsko-hrvatska početnica, a nakladnici su pozvani da u ovoj godini tiskaju najmanje jednu knjigu na ukrajinskom jeziku.

U suradnji s Lumer shopom iz Splita poruke Noći knjige koje promoviraju knjigu i čitanje oživjele su na majicama i vrećicama koje se mogu kupiti na stranicama Shopa, a sav iznos od prodaje bit će doniran udruzi MoSt iz Splita.

Noć knjige svečano će biti otvorena u petak 22. travnja u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje će biti predstavljeni i najnoviji rezultati istraživanja o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj. Dio programa bit će i natpis zaštitnog lica Noći knjige – suvremenog lakrdijaša Perice kojeg je utjelovio glumac Igor Baksa, a na otvorenju će biti proglašeni i pobjednici literarnog natječaja za školarce pod nazivom I nedovršeni svijet uznemirujem svojom slobodomkoji je organizirala i provela Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Noć knjige jedanaestu se godinu zaredom održava u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Svi programi koji će se održati u ovogodišnjoj „eskimski dugoj“ Noći knjige dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije https://nocknjige.hr/.

 

The post Noć knjige 2022. – četiri dana u znaku čitanja i slobode appeared first on .

Otvorene prijave za sudjelovanje na Jedanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata

Wed, 04/13/2022 - 09:40

Jedanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održat će se virtualno 12. i 13. svibnja 2022. godine.

Ovogodišnji Festival hrvatskih digitalizacijskih projekata okuplja značajan broj stručnjaka iz područja digitalizacije građe i izgradnje digitalnih zbirki koji će predstaviti rezultate rada u prethodnoj godini, podijeliti svoje spoznaje iz područja upravljanja digitalnom građom kao i njezinom interpretacijom, kontekstualizacijom i okupljanjem kroz suradničke projekte. U središtu 11. D-festa bit će predstavljanje dosadašnjih aktivnosti i rezultata nacionalnoga projekta e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine u trećoj godini njegove provedbe kao i planovi za nastavak provedbe digitalizacije kulturne baštine.

Na D-festu ćemo imati priliku, kroz izlaganja i predstavljanja postera, saznati više i o suradnji ustanova u digitalizaciji građe, radu na domaćim i međunarodnim projektima, izradbi virtualnih izložbi, o digitalnoj humanistici i mogućnostima korištenja digitalnih zbirki u obrazovanju. Preliminarni program dostupan je na mrežnim stranicama D-festa, a prijaviti se možete preko poveznice http://dfest.nsk.hr/registracija.

The post Otvorene prijave za sudjelovanje na Jedanaestome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Uz 100. obljetnicu rođenja Vesne Parun u NSK otvorena izložba „Žena koralj, žena hrid“ i održano tematsko druženje uz Mariju Sekelez, Denisa Derka i Zdenku Pozaić

Tue, 04/12/2022 - 10:38

U povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održano je poetsko druženje uz izložbu Žena koralj, žena hrid posvećenu ovoj velikoj hrvatskoj poetesi.

U prigodnome programu sudjelovali su novinar i autor knjige Posljednja volja Vesne Parun Denis Derk, akademska slikarica, grafičarka i dizajnerica Zdenka Pozaić te glumica Marija Sekelez, inače prijatelji i suradnici Vesne Parun, koji su se prisjetili svojih susreta, druženja i suradnje s pjesnikinjom. U umjetničkome dijelu programa antologijske stihove velike hrvatske poetese govorila je glumica Marija Sekelez.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević prigodnim je riječima pozdravila okupljene zaljubljenike uz stihove Vesne Parun.

Stota obljetnica rođenja velike Vesne Parun potaknula nas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu da zavirimo u svoj fond, u trezor i na knjiške police i provjerimo što nam je Vesna Parun ostavila, čime nas je sve zadužila. No sa sigurnošću tvrdim: da smo ovaj događaj i ovu izložbu posvećenu Vesni Parun priredili i u nekoj drugoj prilici, većina vas ovdje nazočnih potrudila bi se doći i biti dijelom takvoga susreta jer snaga Vesnine riječi, ukupnost onoga što je bila i što jest, privlači, poziva na promišljanje, zrcali, potiče, i prije svega, očarava svojom ljepotom, istaknula je glavna ravnateljica NSK, dodavši kako je izložbom Žena koralj, žena hrid oživljena žena otpor, žena prijekor, morska medvjedica i morska meduza, žena koralj i žena hrid Vesna Parun.

Izložbom je predstavljena građa Grafičke zbirkeZbirke rukopisa i starih knjigaZbirke muzikalija i audiomaterijala te građa iz općega fonda Knjižnice – od njezinih rukopisa preko grafičkih mapa do glazbenih rukopisa nastalih na stihove Vesne Parun. Na izložbi su zastupljene i fotografije Vesne Parun hrvatske fotografkinje Zlate Vucelić kao i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka te likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije dr. art. Melinde Štefčić.

Izložba se u predvorju Knjižnice može pogledati do 23. travnja 2022. godine.

Autorica istaknute slike Vesne Parun: Zlata Vucelić.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Uz 100. obljetnicu rođenja Vesne Parun u NSK otvorena izložba „Žena koralj, žena hrid“ i održano tematsko druženje uz Mariju Sekelez, Denisa Derka i Zdenku Pozaić appeared first on .

Ukida se niz protuepidemijskih mjera za boravak u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Fri, 04/08/2022 - 12:24

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je, razmatrajući aktualnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji, ali i u okruženju, donio 7. travnja 2022. niz odluka u svrhu sprječavanja širenja zaraze koronavirusom. Sukladno donesenim odlukama, od 9. travnja 2022. godine se za prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ukida:

– obveza nošenja maske,
– ograničenje broja osoba u dizalima,
– ograničenje broja sudionika na okupljanjima/događanjima,
– zabrana konzumacije hrane i pića u prostoru Knjižnice,
– obveza mjerenja temperature pri ulasku u Knjižnicu te
– ograničenje broja korisnika u čitaonicama.

Na snazi i dalje ostaje obveza brige o sebi i drugima koja prema osobnoj procjeni podrazumijeva međusobnu udaljenost, nošenje maske i dezinfekciju ruku.

Zahvaljujemo svim korisnicima što su dosadašnjim odgovornim ponašanjem spriječili širenje zaraze koronavisurom u prostoru Knjižnice te time spriječili njezino zatvaranje. Pozivamo ih da unatoč ublažavanju mjera i dalje odgovornim ponašanjem omoguće da prostor Knjižnice bude sigurno mjesto kako za njih tako i za sve djelatnike te posjetitelje Knjižnice.

Nove odluke Stožera civilne zaštite za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom.

The post Ukida se niz protuepidemijskih mjera za boravak u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Radno vrijeme Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom uskrsnih blagdana

Fri, 04/08/2022 - 11:35

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 15. travnja 2022. godine bit će otvorena od 8 do 16 sati.

U subotu 16. travnja (Velika subota) i ponedjeljak 18. travnja 2022. godine (Uskrsni ponedjeljak) Knjižnica će biti zatvorena.

Od utorka 19. travnja 2022. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će otvorena prema redovitom radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu tijekom uskrsnih blagdana appeared first on .

Poetsko druženje uz izložbu „Žena koralj, žena hrid“ u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun

Mon, 04/04/2022 - 12:19

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u ponedjeljak 11. travnja 2022. godine u 14 sati u predvorju Knjižnice organizira poetsko druženje uz izložbu Žena koralj, žena hrid u čast jednoj od najvećih hrvatskih književnica Vesni Parun kojoj ove godine obilježavamo 100. obljetnicu rođenja.

U prigodnome programu sudjelovat će novinar i autor knjige Posljednja volja Vesne Parun Denis Derk, akademska slikarica, grafičarka i dizajnerica Zdenka Pozaić te glumica Marija Sekelez, inače prijatelji i suradnici Vesne Parun, koji će se prisjetiti svojih druženja s njom. U umjetničkome dijelu programa Marija Sekelez govorit će i antologijske stihove velike pjesnikinje.

Izložbom o velikoj hrvatskoj poetesi rođenoj 10. travnja ove će godine Knjižnica dati uvid u građu iz Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda Knjižnice – od njezinih rukopisa preko grafičkih mapa do glazbenih rukopisa nastalih na stihove Vesne Parun. Na izložbi će biti zastupljene i fotografije Vesne Parun hrvatske fotografkinje Zlate Vucelić kao i mural Koralj vraćen moru, koji su na poticaj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun oslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Nika Vrbica (autorica), Anđela Majica, Ena Antunović i Marta Dijak pod mentorstvom dekana Akademije red. prof. art. Tomislava Buntaka te likovne umjetnice i vanjske suradnice Akademije dr. art. Melinde Štefčić.

Izložba će se u predvorju Knjižnice moći pogledati do 23. travnja ove godine.

Dolazak na prigodno tematsko druženje u ponedjeljak 11. travnja u 14 sati potrebno je najaviti na e-adresu marketing@nsk.hr.

Autorica naslovne fotografije Vesne Parun: Zlata Vucelić.

 

 

The post Poetsko druženje uz izložbu „Žena koralj, žena hrid“ u povodu 100. obljetnice rođenja Vesne Parun appeared first on .

Kampanja „Čitaj mi!“ proslavila deveti rođendan

Mon, 04/04/2022 - 09:51

Prva nacionalna kampanja Čitaj mi! za promicanje čitanja naglas djeci od rođenja proslavila je svoj deveti rođendan. Središnja proslava održana je prigodno uz Međunarodni dan dječje knjige u petak 1. travnja i u subotu 2. travnja 2022. godine u Pazinu.

Kampanja Čitaj mi! pokrenuta je 2. travnja 2013. godine u povodu Europske godine čitanja naglas, a svrha joj je obuhvatiti sve roditelje i djecu te čitanje učiniti bliskom navikom roditelja i djece za koju je dovoljno izdvojiti već 15 minuta dnevno.

Dosad su organizatori kampanje uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske tiskali više od 120.000 letaka, 3600 B1-plakata, 310 majica za djecu i volontere, 7000 straničnika, 750 bedževa, 3000 primjeraka Metra za čitanje na kojem su uz visinu i dob djeteta otisnute informacije za roditelje o mogućnosti poticanja čitalačkih i jezičnih sposobnosti njihova djeteta, 3000 naljepnica sa sloganom Čitaj mi! kojima knjižničari označuju slikovnice i knjige koje preporučuju za čitanje djeci od rođenja do treće godine života.

Tijekom kampanje organizirana su brojna događanja u kojima je sudjelovalo više od 60 000 djece i roditelja, a u kampanju se uključilo više od 300 narodnih i školskih knjižnica te više od 20 000 volontera. Prikupljeno je gotovo 25 000 slikovnica u akciji Čitam, dam, sretan sam za dječje odjele bolnica, pedijatrijske ordinacije, dječje vrtiće, domove za djecu i druge ustanove.

Istraživanje koje je za UNICEF 2012. godine provela agencija Ipsos Puls pokazalo je da 23 posto roditelja šestomjesečne djece u Hrvatskoj ne čita i ne gleda slikovnice sa svojom djecom te da zajedničko čitanje nije dio svakodnevnih navika devet posto roditelja jednogodišnjaka, sedam posto roditelja trogodišnjaka i 14 posto roditelja šestogodišnjaka. Istraživanje je pokazalo i da svako treće dijete nema niti jednu slikovnicu.

Kampanju Čitaj mi! organiziraju Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti te Hrvatsko logopedsko društvo uz potporu UNICEF-a Hrvatska.

Opširnije obavijesti o kampanji kao i važnosti čitanja djeci naglas od rođenja te mnogi drugi korisni sadržaji poput popisa vrijednih slikovnica za pojedinu dob djeteta dostupni su na mrežnoj stranici kampanje Čitaj mi!.

The post Kampanja „Čitaj mi!“ proslavila deveti rođendan appeared first on .

Citat 1. travnja 2022.

Fri, 04/01/2022 - 07:00

Ja tjeram dalje svoje krdo riječi…

The post Citat 1. travnja 2022. appeared first on .

FIUME FANTASTIKA u najužem izboru za najljepše oblikovane knjige svijeta

Thu, 03/31/2022 - 11:04

Međunarodni stručni ocjenjivački sud tradicionalno se sastao u veljači kako bi odabrao najljepše oblikovane knjige pristigle na natječaj Best Book Design from all over the World.

Među lijepo oblikovanim knjigama nalazilo se i 17 naslova hrvatskih izdavača odabranih na natječaju Hrvatska lijepa knjiga u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u prosincu 2021. godine.

Iako je epidemiološka situacija bila relativno povoljna, pa se Sajam u Leipzigu konačno trebao održati – na veselje sviju onih željnih susreta s knjigom i uz knjigu, zbog otkazivanja sudjelovanja velikog broja nakladnika, organizatori su u zadnji trenutak donijeli odluku o trećoj uzastopnoj odgodi – za proljeće 2023. godine. Knjige odbrane natječajem Best Book Design from all over the World tako se ni ove godine nisu mogle vidjeti na istoimenoj izložbi u sklopu Sajma.

Međunarodni stručni ocjenjivački sud, u čijem su sastavu bili Hans Gremmen iz Nizozemske, Márcia Novais iz Portugala, Sebastian A. Schmitt iz Njemačke, Ozan Akkoyun iz Turske i Gila Kaplan iz Izraela, od 500 pristiglih knjiga iz 30 zemalja izdvojio je 14 naslova.

Na ovogodišnjem natječaju najviše priznanje, zlatnu povelju, dobila je knjiga On the Necessity of Gardening (autorica: Laurie Cluitmans; dizajn: Bart de Baets; izdavač: Valiz, Amsterdam u suradnji s Centraal Museum Utrecht, Nizozemska). Zlatna medalja pripala je knjizi Met Stoelen (autor: Kuan-Ting, Chen; dizajn: Kuan-Ting, Chen; izdavač: ArtEZ University of the Arts, Arnhem, Nizozemska). Srebrna medalja dodijeljena je knjigama: Valentine Schlegel: Je dors, je travaille (autorica: Hélène Bertin; dizajn: Charles Mazé & Coline Sunier; izdavač: future – Le CAC Brétigny, Francuska), Rodin / Arp (autor: Raphaël Bouvier for Foundation Beyeler; dizajn: Bonbon; izdavač: Hatje Cantz Verlag, Berlin, Njemačka), a brončana medalja djelima: Historie naturalne [autori: Iwona Pasińska (koncept) Andrzej Grabowski (fotografija); dizajn: Ryszard Bienert; izdavač: Polski Teatr Tańca (Polish Dance Theatre), Poznań, Poljska], Chrám umění: Rudolfinum [autori: Jakub Bachtík, Lukáš Duchek, Jakub Jareš (ur.); dizajn: 20YY Designers / Petr Bosák, Robert Jansa; izdavač: The Czech Philharmonic u suradnji s The National Heritage Institute i The National Technical Museum, Češka), Portraits, John Berger à vol d’oiseau (autor: John Berger; dizajn: SpMillot; izdavač: L’écarquillé, Paris, Francuska), 100 More Years with Doraemon (autor: Fujiko F. Fujio; dizajn: Naoko Nakui; izdavač: Shōgakukan Inc, Tokyo, Japan) te alles oder nichts wortet (autori: Gerhild Steinbuch, Sandro D. Huber, Sabine Konrath, Greta Pichler, Felicitas Prokopetz, Tizian Natale Rupp; dizajn: studio VIE; izdavač: De Gruyter / Edition Angewandte, Beč, Austrija). Počasna priznanja dodijeljena su izdanjima On the Move (autori: Romana Romanyshyn, Andriy Lesiv; dizajn: Art studio AGRAFKA; izdavač: The Old Lion Publishing House, Lavov, Ukrajina), Migrant Marseille [autori: Marc Angélil, Charlotte Malterre-Barthes u.a. (ur.); dizajn: Something Fantastic Art Department s Fernandom Tellez Velasco; izdavač: Ruby Press, Berlin, Njemačka], A Non-Reader for people who like to look at letters (autor: David Einwaller; dizajn: David Einwaller; izdavač: The Designers Foundry, Austrija), Wright Morris. L’Essence du visible (autorica: Agnès Sire; dizajn: Line Célo; izdavač: Éditions Xavier Barral, Paris, Francuska) i Water: Wang Muyuu Artworks Portfolio (autor: Wang Muyuu; dizajn: QQQQ DESIGN / Qu Minmin, Jiang Qian; izdavač: Phoenix Fine Arts Publishing House; Nanjing, Kina).

U najužem izboru našla se i jedna knjiga hrvatskih izdavača: FIUME FANTASTIKA, autora Vedrana Mimice, Maroja Mrduljaša i Idis Turato. Grafičko oblikovanje priredili su Maša Poljanec i Leo Kirinčić, a nakladnici izdanja su Sveučilište u Rijeci i Oaza Books.

Natječaj Best Book Design from all over the World odvija se neprekidno od 1963. godine, a od 1991. o njegovoj se provedbi brine Zaklada Stiftung Buchkunst iz Frankfurta na Majni. Hrvatska svoje lijepo oblikovane knjige šalje u Njemačku od svojeg osamostaljenja, a o njihovu se odabiru od 1996. godine brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Umjesto na Sajmu u Leipzigu, odabrane knjige predstavljene su po prvi put na Slobodnom sajmu izdavaštva (Independent Publishing Fair) It’s a book u Leipzigu 19. ožujka.

Pojedinosti o nagrađenim knjigama.

 

The post FIUME FANTASTIKA u najužem izboru za najljepše oblikovane knjige svijeta appeared first on .

Održan stručni skup za pedijatre Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod nazivom „Važnost čitanja djeci od najranije dobi“

Thu, 03/31/2022 - 09:47

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 30. ožujka 2022. godine održan je stručni skup za pedijatre Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod nazivom Važnost čitanja djeci od najranije dobi.

To je treći susret u ciklusu informativnih susreta za pedijatre koje je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske započelo nakon predstavljanja nacionalnoga programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi pod nazivom Rođeni za čitanje.

Prvi susret za pedijatre Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske te Koprivničko-križevačke županije održan je 2. ožujka 2022.  u Varaždinu u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“, a do srpnja 2022. godine održat će se informativni susreti s pedijatrima iz svih županija Republike Hrvatske.

Susret u NSK posvećen je pedijatrima Grada Zagreba i Zagrebačke županije, no i svim onim pedijatrima koji se nisu uspjeli u svojim gradovima pridružiti prethodnim edukacijama.

O važnosti čitanja djeci od najranije dobi radi razvoja rane pismenosti govorili su stručna suradnica programa Rođeni za čitanje prim. mr. sc. Marija Radonić, dr. med. spec. pedijatar, idejna začetnica programa, i dr. sc. Anita Peti-Stantić, redovita profesorica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebni  gosti Skupa dolaze iz Italije, i to Giorgio Tamburlini, dr. med. spec. pedijatar, predsjednik Centra za zdravlje djece, i Alessandra Sila, direktorica Centra za zdravlje djece, koji su začetnici programa Natti per Leggere. O provedbi nacionalnoga programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi Rođeni za čitanje i nastavku konkretnih aktivnosti započetih u 2021. Godini čitanja govorila je Maja Zrnčić, voditeljica Nacionalne strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Akcijskim planom Nacionalne strategije poticanja čitanja predviđeno je da program Rođeni za čitanje na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske uz potporu Hrvatskoga pedijatrijskog društva i Hrvatskoga društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Program će višegodišnjim aktivnostima na nacionalnoj razini promicati čitanje od najranije dobi i baviti se predškolskom djecom kao čitateljima uz aktivnu ulogu pedijatara.

Jedan je od ciljeva programa razviti nacionalnu mrežu pedijatara koji će uputiti svakoga roditelja/skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece na važnost čitanja djeci, na važnost čitanja iz užitka, općenito na važnost čitanja za razvoj djetetovih čitalačkih navika te na važnost razvoja čitateljskoga mozga u digitalnome svijetu. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske osigurat će 40 000 slikovnica godišnje za svu djecu koje će im pedijatri tijekom pregleda darovati, u skladu s dobi djeteta (za šest mjeseci, godinu i pol, tri i pet godina).

Program Rođeni za čitanje nacionalni je program poticanja čitanja djeci od najranije dobi. Provedba programa započela je u 2021. Godini čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila na prijedlog Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na sjednici 30. prosinca 2020. godine.

Program  se provodi kao mjera Akcijskoga plana provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 2017. godine.

The post Održan stručni skup za pedijatre Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod nazivom „Važnost čitanja djeci od najranije dobi“ appeared first on .

Održana edukacijska radionica o elektroničkim izvorima na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu

Wed, 03/30/2022 - 10:50

Djelatnici Odjela korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 9. ožujka 2022. godine održali su edukacijsku radionicu pod nazivom Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu.

Geotehnički fakultet u Varaždinu provodi projekt Stjecanje ključnih praktičnih vještina u području inženjerstva okoliša kojemu je jedan od ciljeva i usavršavanje sposobnosti nastavnoga i nenastavnoga osoblja. S obzirom na dobra prethodna iskustva, voditeljica Knjižnice Geotehničkoga fakulteta u Varaždinu Ivančica Rosner uputila je poziv predmetnim stručnjacima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da u sklopu spomenuta projekta održe radionicu kako bi se studente treće godine preddiplomskoga i prve godine diplomskoga smjera educiralo o pretraživanju elektroničkih izvora. Radionicu su održali djelatnici NSK Dolores Mumelaš i Hrvoje Špac koji su studentima predstavili vrste elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija te ih uputili gdje ih mogu pronaći, kako im pristupiti i pretraživati ih da bi pronašli upravo one informacije koju su im potrebne. Za potrebe radionice predstavljeni su portali i usluge NSK, a između ostaloga, i Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu,  Hrvatski nacionalni skupni katalog, Hrvatski arhiv weba i Pitajte knjižničara. Veliko zanimanje i odaziv studenata ističu potrebu provođenja ovakvih vrsta radionica koje, osim što utječu na povećanje svijesti o važnosti relevantnih elektroničkih izvora, istodobno promiču usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Radionica „Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija“ na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu.

The post Održana edukacijska radionica o elektroničkim izvorima na Geotehničkome fakultetu u Varaždinu appeared first on .

Uz 160. obljetnicu smrti Pavla Štoosa

Wed, 03/30/2022 - 09:15

… Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hote, ter drugi narod postati;
Vnogi vre narod sam svoj zameče,
Sram ga j’ ak stranjski “Horvat” mu reče,
Sam proti sebi je l’ ne šetuje,
I ovak slepec sam sebe truje. (…)

(Kip domovine vu početku leta 1831)

Ispjevavši „Kip domovine vu početku leta 1831“, Štoos je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Ta pjesma ga je s pravom, ne samo uvela u književnost, nego i smjestila u red legendarnih naših pjesnika. U njoj je, kako reče Matoš „suznim očima gledao Hrvatsku kao kraljicu bez krune“… Ta je pjesma jedini istinski lirski događaj u hrvatskoj književnosti do preporoda. Kip domovine je njegov spomenik, trajniji od mjedi. Primjer, kako se s jednom jedinom pjesmom ulazi u književnost na velika vrata i ostaje u njoj zauvijek!

(Dubravko Jelčić)

Istaknuti hrvatski pjesnik, svećenik, domoljub i narodni preporoditelj Pavao Štoos rođen je 10. prosinca 1806. godine u Dubravici. Pavao Štoos bio je darovito dijete, govorio je mnoge jezike, a posebno je volio crtati. Do svoje petnaeste godine živio je s roditeljima koji ga, usprkos zapaženoj nadarenosti, nisu dali na daljnje školovanje. Zato je Pavao, uz poticaj župnika Jurja Ročića, 1821. godine potajno otišao u Zagreb. Smjestio se u sirotištu, zaslugom svojega dobrotvora Kuševića te upisao gimnaziju.
Za sedam godina završio je osam razreda i bio je jedan od najboljih učenika. Prema pronađenim imenicima, Pavao Štoos bio je odlikaš, marljiv, ustrajan i savjestan, a sve je predmete bio ocijenjen kao izvrstan.

U Zagrebu je završio bogosloviju, jedno je vrijeme bio biskupski tajnik, a od 1842. godine bio je župnik u Pokupskome. U razdoblju od 1838. do 1842. profesor je i propovjednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko i tu ostaje punih 20 godina, sve do prerane smrti 30. ožujka 1862. godine. Sahranjen je u Pokupskome, a zalaganjem rodoljuba 1936. godine njegovi posmrtni ostatci pohranjeni su na Mirogoju, u arkadi hrvatskih preporoditelja.

Kao stihotvorac Pavao Štoos javlja se još u gimnazijskoj dobi. Na početku je pjesme pisao na latinskome, a poslije je počeo pisati i na hrvatskome jeziku. Prvi se put javno istaknuo latinskom odom 1827. godine u povodu smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tijekom boravka u sjemeništu kod njega su se počele nazirati ideje narodnoga preporoda te se počinje dopisivati i sastajati s vođama narodnoga preporoda Ljudevitom Gajem, Dimitrijem Demetrom, Stankom Vrazom i Dragutinom Rakovcem.

Kada je Ljudevit Gaj pokrenuo svoje novine Danicza, poslije Danica, Štoos je od početka u njima objavljivao svoje pjesme i članke. Štoosove su pjesme najviše podigle narodnu svijest i probudile rodoljubne osjećaje naroda. Želio je i nastojao da domoljubne ideje prodru u narod i upravo je njegova zasluga bila što je biskup preporučio svećenstvu narodnu književnost i novine.

Pavao Štoos autor je poznate elegije Kip domovine vu početku leta 1831 koja je objavljena u trećem broju Danice 1835. godine. Izvornik toga broja Danice čuva se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a digitalizirani primjerak toga broja dostupan je na portalu Stare hrvatske novine.

Osim književnosti, bavio se i glazbom te je 1858. godine objavio pjesmaricu Kitice cerkvenih pjesamah s napjevi koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov doprinos glazbenomu zanosu ilirskoga pokreta i njegov udio u širenju glazbe u najšire slojeve puka, djelatnost u širenju pučke prosvjete te pogledi na jedinstvo jezika i pravopisa svrstavaju ga među velikane hrvatske kulture 19. stoljeća.

Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnoga doba Kip domovine vu početku leta 1831 i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnoga vremena Poziv u kolo ilirsko.

U ilirsko kolo milo
Vratite se srodni puci,
Što su stari gvožđem bili,
Nek su duhom sad unuci!

Slavna braćo, oj Hrvati,
Ki za vašu krv i pleme
Krvlju vašom znaste stati,
Rodu vjerni svako vrijeme! (…)

(Poziv u kolo ilirsko)

The post Uz 160. obljetnicu smrti Pavla Štoosa appeared first on .

Otvorena izložba „(Ne)red“ u NSK

Tue, 03/29/2022 - 15:06

Izložba likovnoga umjetnika Tina Samaržije pod nazivom (Ne)red otvorena je 29. ožujka u velikome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a moći će se razgledati do 9. travnja 2022. godine.

Na početku svečanosti okupljenima se obratila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mr. sc. Tamara Ilić Olujić koja je okupljenima govorila o likovnome opusu Tina Samaržije. Okupljenima se obratio i autor izložbe Tin Samaržija.

Izložbom (Ne)red umjetnik predstavlja svoje crteže tušem i rapidografom koji su nastali kao odgovor na pandemiju i potres.

Tin Samaržija rođen je 11. travnja 1997. godine u Zagrebu. Svoje je grafičko umijeće stjecao na Grafičkome odjelu Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu pod mentorstvom prof. Jure Kokeza, Preddiplomski studij završio je na Grafičkome odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u klasi red. prof. dr. art. Roberta Šimraka s nagradom iz latinske klasifikacije Summa cum laude baccalaureus grafike. Diplomski studij grafike završio je 2022. godine pod mentorstvom izv. prof. art. Josipa Baćea. Član je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika.

Tri grafičke mape koje je dosad objavio su: Memento mori, Unutarnji kaos i Psiha, ono živo u nama koje je darovao Knjižnici zajedno s jedanaest crteža koji se nalaze u fondu Grafičke zbirke NSK.

Svoje radove izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, i to u Zagrebu, Karlovcu, Brseču, Puli, Rijeci, Vukovaru, Ptuju, Beogradu, Londonu, Doncasteru, Madridu, Istanbulu itd., a jedna od njih bila je i izložba radova iz grafičke mape Hommage Tonku Maroeviću, gdje je zajedno s još tridesetak umjetnika svojim radom odao počast zaslužnomu akademiku. Izložba se održala u prostoru Knjižnice te u Starome Gradu na Hvaru i Brseču.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Otvorena izložba „(Ne)red“ u NSK appeared first on .

Prikupljanje sadržaja za tematsku zbirku „Rat u Ukrajini“

Thu, 03/24/2022 - 10:16

Hrvatski arhiv weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu započeo je s prikupljanjem hrvatskih mrežnih sadržaja o ratu u Ukrajini radi izgradnje nove tematske zbirke.

Kako bi se prikupio što veći broj internetskoga sadržaja – lokalne i regionalne mrežne stranice, blogovi, članci, društvene mreže i dr. te im se osigurala dugoročna pohrana i pristup, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva Vas na suradnju u prikupljanju mrežnih adresa (URL-ova) koje se odnose na ovu temu, objavljenih na bilo kojoj domeni kao što su .hr, .com, .net, .eu i dr., a svoje prijedloge možete poslati preko mrežnoga obrasca.

The post Prikupljanje sadržaja za tematsku zbirku „Rat u Ukrajini“ appeared first on .

Paginacija