Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 3 hours 36 min ago

Uz obljetnicu smrti Ignjata Đurđevića

Thu, 01/21/2021 - 08:36

… Djelo, er volja ljudska naga
bogostječno tvorit ne ide,
ako vječna pomoć draga
u družbu joj zgar ne side
i ne čini da bi ustala
nje nejakos grijehom pala.
Taka pomoć sveđ nas gleda
i kreposti ke tvorimo,
ne samo nam zapovijeda
negli i čini da činimo,
podžižuć nas skrovnijem plami
i djelujuć pored s nami. (…)

(Uzdisanje peto U razmišljanju – Uzdasi Mandalijene pokornice)

Čitajući stihove iz religiozne poeme Uzdasi Mandalijene pokornice, prisjećamo se Ignjata Đurđevića, hrvatskoga baroknog pjesnika i povjesničara, kao i njegova najljepšeg pjesničkog djela.

Ignjat Đurđević (Ignazio Giorgi) rođen je u Dubrovniku 13. veljače 1675. godine. Rodom je iz bogate i ugledne dubrovačke obitelji Giorgi, koja je primljena u plemstvo Dubrovačke Republike nakon potresa 1667. godine. Humanističku naobrazbu stekao je u isusovačkoj gimnaziji, u kojoj je učiteljevao i poznati leksikograf Ardelio della Bella. Mladenačke godine provodi na otoku Šipanu kao službenik Republike. Godine 1698. ulazi u isusovački red i živi u Italiji. Nakon osam godina prelazi benediktincima i vraća se u Dubrovnik.

Sačuvani Đurđevićev lirski opus sadrži više stotina pjesama i višestruko nadilazi Bunićevu lirsku ostavštinu. Najveći dio nalazi se u rukopisnoj zbirci Pjesni razlike koja je neobično razgranata, a hrvatska je znanost o književnosti (Mihovil Kombol i Ivo Frangeš) već uočila da između tih Đurđevićevih pjesama i pjesama Frankopanovih ima i motivskih i formalnih dodira.

Ignjat Đurđević bio je pjesnik dubokih osjećaja pa njegove Ljuvene pjesni ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkoga Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima Bunićeva stiha, a njegova komična barokna poema Suze Marunkove, u kojoj se okrutno podruguje Mljećanima i u kojoj prenaglašeno izriče jasne aluzije na posve opipljive čežnje jadnoga Marunka, smiješnoga seljaka koji neuslišano uzdiše za prelijepom Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu Derviša, prezimenjaka Stijepe Đurđevića, samo što ga je u nekim elementima slobodnijega izražavanja i nadmašio.

Više od dvadeset godina dotjerivao je religioznu poemu Uzdasi Mandalijene pokornice, najljepše svoje pjesničko djelo što ga je 1728. godine tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom Pjesni razlike. Djelo Uzdasi Mandalijene pokornice nastavlja se na tradiciju započetu Gundulićevim Suzama sina razmetnoga. Kroz osam pjevanja (uzdisanja), s više od četiri tisuće stihova (osmeraca), razmjerno je oskudno razvio epsko pripovijedanje, nadoknadivši ga lirskim i meditativnim sastojcima te višeslojnim baroknim pjesničkim ukrasima. U poemi grješnica i obraćenica, svetica Magdalena, govori o svojem životu i osjećajima prema učitelju Isusu. U djelu nalazimo i nabožnu hagiografsku prozu na hrvatskome, nekoliko prijevoda i odlomke drame Judita.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Uzdasi Mandalijene pokornice iz 1728. godine, koje je dostupno i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Godine 1729., također u Mletcima, objavljen je i Saltijer slovinski, a to su Đurđevićevi prijevodi ili parafraze psalama kralja Davida (150 psalama).

Osim književnošću, bavio se i poviješću, osobito poviješću Ilirije u djelu Antiquitates Illyricae. Biografskim djelom Vitae et carmina nonnulorumillustrium civium Rhacusinorum, u kojem je skupio životopise stotinjak uglednih dubrovačkih pisaca, Ignjat Đurđević stoji na početku niza dubrovačkih bibliografa koji su proučavali književni rad svojih sugrađana.

Njegov Život sv. Benedikta, objavljen tek 1984. godine, smatra se najvrjednijim djelom hrvatske barokne proze.

Ignjatu Đurđeviću pripisuje se rukopis Fizikalno-matematička pitanja, koji se temelji na Aristotelovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i Kopernikovu i Braheovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea jer su u suprotnosti sa Svetim pismom.

Za povijest astronomije bitni su njegovi rukopisi Kronografija i O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca.

Ignjat Đurđević objavio je knjigu D. Paulus Apostolus in mari, quod nunc Venetus sinus dicitur, naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes (Sveti Pavao apostol brodolomac) u Veneciji 1730. godine, koja je napisana na latinskome jeziku. Autor izlaže vrlo uvjerljive dokaze da je sv. Pavao doživio brodolom na hrvatskome otoku Mljetu, a ne na Malti. Knjiga je 2008. godine objavljena u hrvatskome prijevodu s latinskoga, uz vrlo opširnu uvodnu znanstvenu studiju koju je napisao dr. Miho Demović.

Prema ocjenama književne historiografije, Đurđević zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima, a ujedno je i posljednji veliki pjesnik staroga Dubrovnika.

Ignjat Đurđević preminuo je 21./22. siječnja 1737. godine u samostanu sv. Jakova na Višnjici u Dubrovniku, gdje je i pokopan.

Razumnom štiocu

Pjesan

Sej pjesni koje štiš, moj znanče, po njima
slične su, sâm vidiš, godištim mojima.
Tijem im k zlu ne pristaj, neg mojoj mladosti
što ne zna, nauk daj, što zađe, oprosti.
Ostaci pjesni onih ovo su kojima
plamenom smrt donih, kad iđah put Rima;
i er stvar razvitu raznose vjetri, znam,
njih složih u kitu, koju ti darivam.
Ti njima gospodi, il’ su zle il’ nijesu:
čin’ od njih što t’ godi – kakve god, tvoje su;
metni ih, stri ih, užeži ih: drag im plam taj bit će,
er s svojijem sestram njih za vazda združit će.
Nu ne mnim to dilo od tvoje mudrosti,
neg da ćeš njih milo prigrlit zadosti.
Sve sprva jes novo, nu s ljetim bude uzrit:
cvijetje je sad ovo, brzo će voće bit,
ter znanju tvom za har skoro ću donijeti
kigodi svjetlji dar od moje pameti.
I pusteć riječi ine, ovo ću t’ samo rit:
da opći prvine i višnji bog ljubit.

(Pjesni razlike)

The post Uz obljetnicu smrti Ignjata Đurđevića appeared first on .

Uz obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Wed, 01/20/2021 - 07:00

Istaknuti hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Faust Vrančić preminuo je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva bogatu rukopisnu ostavštinu Antuna, Fausta i Mihovila Vrančića te izvornike Vraničićevih najvrjednijih djela, i to petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae (Venecija, 1595.), prvi rječnik hrvatskoga jezika, te Machinae novae (Venecija 1615./1616.), jedno je od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojem je na 49 bakrotisaka Vrančić donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je smatrao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Digitalne inačice ovih najvrjednijih Vrančićevih djela dostupne su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku. Školovao se u Padovi, Veneciji, Beču i Rimu, a za njegovu naobrazbu posebno se pobrinuo stric Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik i diplomat, koji ga je kao dječaka doveo sebi u Jegar. U predgovoru svoje knjige Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.) Faust to i potvrđuje: „… da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden…“ Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Osim spomenutih, ostala su mu bitnija djela De Slovvinis seu Sarmatis (Rim, 1606.), Xivot nikoliko izabranih divvicz (Rim, 1606.), Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita (Venecija, 1608.; Venecija, 1616.) te Ethica christiana (Rim, 1610.; Venecija, 1616.).

Faust Vrančić jedno je vrijeme boravio u Pragu kao tajnik na dvoru cara Rudolfa II. (1552. – 1612.), a 1594. godine imenovan je čanadskim biskupom. Godine 1605. napustio je dvor i Ugarsku te u Rimu stupio u red barnabita. Njegov prijatelj Giovanni Ambrogio Mazenta upoznao ga je s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija te ga je potaknuo na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema, što će rezultirati jednim od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. stoljeća – Novi strojevi (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica). Potom odlazi u Veneciju, gdje se usavršavao u gradnji fontana. Ondje je i preminuo, a prema vlastitoj želji pokopan je u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića izradila je virtualnu izložbu Faust Vrančić. Virtualna izložba prati dvije vrijedne izložbe posvećene najistaknutijemu hrvatskom izumitelju i konstruktoru na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, izložbu Renesansni Faustus Verantius, održanu 2017. godine, te izložbu Machinae novae – 400 godina poslije Fausta Vrančića, održanu 2015. godine u povodu obilježavanja 400. obljetnice od kada je objavljeno djelo Novi strojevi Fausta Vrančića.

Izložba je donijela presjek Vrančićeva života i pregled njegova istaknutog djela Machinae nove s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili dr. sc. Vladimira Muljevića, s dostupnim i engleskim prijevodom njegova teksta, te ostalih digitaliziranih Vrančićevih djela i drugih zanimljivih e-izvora, kao i građe Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa i Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zanimljivost je izložbe i izazovna slagalica triju poznatih Vrančićevih opisanih konstrukcija – letećega čovjeka, željeznoga mosta i nosiljke.

U sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018. godine u Mađarskoj akademiji u Rimu otvorena je izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić e la sua eredità europea) koja je bila organizirana u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Veleposlanstvom Mađarske pri Svetoj Stolici i Mađarskom akademijom u Rimu.

U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Sveučilištem Macquarie te Zakladom hrvatskih studija iz Sydneya izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine (Faust Vrančić in the Context of European Heritage) održala se na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu od 19. do 22. rujna 2019. godine. Izložba je organizirana na prijedlog znanstvene suradnice na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Marijane Borić u sklopu konferencije Hrvatska i Hrvati u prošlim i ovodobnim umrežavanjima (Croatia and Croatians in past and present networks).

U četverouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

(Faust Vrančić – o izumu Homo volans leteći čovjek)

 

The post Uz obljetnicu smrti Fausta Vrančića appeared first on .

U povodu 633. obljetnice Vrbničkoga statuta

Fri, 01/15/2021 - 08:39

l. 1r: V ime Božie am(e)nь letь Božьihь tekuĉihь • č • t • o • J • [=1388.] m(i)s(e)ca ijuna danь • dï • [=15.] to e š’tatutь • [M]i gosp(o)d(i)nь k’nezь Štefanь i mi g(ospodi)nь knezь An’žь s’lišeĉi mi velike tuž’be ot našihь ver’nihь s’luž’b’nikovь kr’čkoga otoka ke imь čin’hu hudi ljudi pos’lali es’mo našihь ver’nihь v otokь • da oni s’z’vav’še dob’rihь muži za v’sega otoka i tako esu načinili da b(u)du pravi v’ pr(a)vdê s’tati • a k’rivi da b(u)du kaš’tigani • Mi g(ospodi)nь Lov’renac i g(ospodi)nь Ivanь • i gos(po)d(i)nь Pavlь • i pod’knežinь Dok’ša • buduĉi mi pos’lani od’ g(ospodi)na k’neza Štefana i od’ g(ospodi)na kn(e)za Anža • v otok’ kr’čki priz’vali es’mo k’ n(a)mь pod’knežina otoč’kihь i dobrihь muži s Kr’ka i za v’sega otoka hoteĉь učinitь to ča bi pravo • i dob’ro za vasь otokь •…

(Vrbnički statut, 1388.)

Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenutcima na kopnu. Poznata je krčka obitelj potekla upravo iz Vrbnika, a ostatci njihova dvorca Gradec i danas se nalaze iznad Vrbničkoga polja. S njihovom vladavinom Vrbnik doživljava svoj potpuni procvat kao dobro organizirana gradska sredina u kojoj je život bio uređen statutom. Vrbnički statut donesen je 15. siječnja 1388. godine, u vrijeme Ivana (Anža) i Stjepana (Štefana) Frankopana. Pisan je hrvatskim jezikom na glagoljici i po postanku je drugi takav hrvatski statut.

Statut je prepisan u Vrbniku u 16. stoljeću (prema predlošku iz 1388.), i to glagoljičnim ustavom, glagoljičnim kurzivom te latiničnim kurzivom, a sastavljen je od 36 pergamenskih listova. Uvez je Statuta izvorni, a knjižica je mala, neugledna, obična, s drvenim koricama presvučenim tamnosmeđom kožom s ostatcima dviju metalnih kopči. Statut nije sačuvan u izvorniku, već u prijepisu vrbničkoga svećenika Grgura Žaškovića iz 1526. godine. Rukopis je restauriran 1949., a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila ga je 1962. godine od nasljednikâ kanonika Petra Petriša, posredovanjem Ivana Matanića iz Vrbnika. Čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u cijelosti je dostupan i u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Odredbe Statuta nisu kodificirane u isto vrijeme ni od iste kategorije vlasti: najstarija je datirana 1362., a najmlađa 1599. godine. No ova zbirka statutarnih odredaba, kako se ogleda u rukopisu, zasnovana je i najvećim dijelom prepisana iz starijega rukopisa 1526. godine.

Danas je Krčki (Vrbnički) statut, kako glasi njegov službeni naziv, bitan izvor srednjovjekovnoga prava.

Poznato je kako je Vrbnik izvorište glagoljice, mjesto gdje se oduvijek njegovalo glagoljaštvo.

Pismo otkriva djelić vječnog svjetla u čovjeku, ono je nebeski poredak i jezik ideja, čitanje neba i otkrivanje simbola.

(Davor Velnić – U iskonu glagoljice)

The post U povodu 633. obljetnice Vrbničkoga statuta appeared first on .

Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta

Wed, 01/13/2021 - 08:59

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada neomeđene građe)
– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar – redaktor A baza u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Raspisan natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta appeared first on .

Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. siječnja 2021.

Wed, 01/13/2021 - 08:53

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za popunu sljedećih sistematiziranih radnih mjesta:

– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada neomeđene građe)
– knjižničarski savjetnik u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Obrada omeđene građe)
– viši knjižničar – redaktor A baza u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Odjelu Obrada (proces Normativni nadzor i sadržajna obrada)
– viši knjižničar u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo
– konzervator restaurator u Odjelu Zaštita i pohrana
– viši stručni savjetnik za održavanje elektroinstalacija u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– stručni referent u pisarnici i pismohrani u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Tajništvo
– viši stručni savjetnik – programer u Odjelu Informacijske tehnologije
– specijalist za analitiku podataka i informatičku podršku u Odjelu Informacijske tehnologije
– pomoćni knjižničar u Odjelu Korisničke službe
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na poslovima čišćenja u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje
– namještenik – radno mjesto IV. vrste na općim fizičkim poslovima u Odjelu Zajednički poslovi – Odsjek Održavanje.

Pojedinosti o Natječaju.

The post Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta od 13. siječnja 2021. appeared first on .

Ponovno otvaranje svih korisničkih prostora u NSK

Mon, 01/11/2021 - 15:08

Od  utorka 12. siječnja 2021. godine bit će dostupni svi korisnički prostori za rad prema redovitome radnom vremenu.

Usluga Večernjega rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će do daljnjega nedostupna.

U korisničkim prostorima Knjižnice moći će ponovno istodobno boraviti 305 korisnika, a popunjenost mjesta u čitaonicama može se pratiti preko posebne aplikacije dostupne i na naslovnici portala NSK. Popunjenost mjesta u čitaonicama tijekom dana može se provjeriti i upućivanjem upita Informacijskomu centru NSK ili telefonskoga poziva na broj 01/6164-002.

Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

The post Ponovno otvaranje svih korisničkih prostora u NSK appeared first on .

Knjižnice stradale u potresu

Mon, 01/11/2021 - 10:15

U razornome potresu magnitude 6,2 prema Richteru koji je nedavno pogodio područje Petrinje, Siska i Gline kao i nizu slabijih naknadnih potresa stradao je i veći broj knjižnica na području Sisačko-moslavačke županije, a najveću štetu pretrpjela je Gradska knjižnica i čitaonica PetrinjaDječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak. U oštećene zgrade knjižnica ulazak još nije dopušten tako da se opseg štete ne može sa sigurnošću utvrditi. Nasreću, svi su djelatnici pogođenih knjižnica dobro.

Dodatna oštećenja nakon ožujskoga potresa pretrpjelo je i dvanaest knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba kao i knjižnica u okolnim županijama.

Zavičajne su zbirke u narodnim knjižnicama u Petrinji i Sisku sačuvane, a dio najvrjednije građe knjižnica oštećenih u potresu bit će privremeno pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u skladu s prostornim mogućnostima prihvata građe. Naputak za evakuaciju građe oštećenih knjižnica pripremili su djelatnici Odjela Zaštita i pohrana i Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjižničari Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i ostalih knjižnica u Republici Hrvatskoj iskazuju svoju solidarnost s kolegicama i kolegama knjižničarima u ovim teškim trenutcima za njih i njihove obitelji.

The post Knjižnice stradale u potresu appeared first on .

Uz 171. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti

Mon, 01/11/2021 - 08:06

… Čarobna je bila noć. Svuda vladao blagi mir, a u srcu sretnoga Ive rastalasale se sve slasti koje smrtnik oćutjeti može kad misli u zanosu na mili i ljubljeni stvor koji mu je jedina luka sreće u ovom životu suzâ, krvi i ropstva, žarka iskra koja upaljuje nove luči života njegova, cvjetna oaza na kojoj mu se rascvjetao najmiliji, najljepši i najslađi cvijet: Jelkina ljubav. (…)

(Jelkin bosiljak)

Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski. Potječe iz obitelji pomoraca. Gimnaziju je završio u Rijeci, a studirao je najprije medicinu u Pragu, a zatim povijest, zemljopis i filozofiju u Beču. Službovao je kao profesor u Splitu, Zadru i Zagrebu, no potpuno se posvetio književnomu i političkomu radu. Godine 1875. odlazi u Pariz, gdje je proveo dvije godine upoznavši francusku književnost i kulturu. Odjek francuskoga boravka vidljiv je u članku O romanu (1883.). koji je napisao pod utjecajem Emila Zole. Zbog toga je članka u svoje doba slovio kao začetnik naturalizma u hrvatskoj književnosti. Mnogo je godina bio zastupnik u Hrvatskome saboru, a kao političar isticao se radikalnošću svojih pravaških ideja i govorničkom vještinom. Bio je urednik i pravaških časopisa Hrvatska vila (1882. – 1883.) i Hrvatska (1887. – 1888.), u kojima je tiskao mnoge književne i političke članke. Za stvaranje njegove ličnosti bitni su i njegovi dulji boravci u Parizu i Veneciji.

Eugen Kumičić, najdosljedniji Šenoin književni nasljedovatelj, i to s kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor je dvaju najreprezentativnijih povijesnih romana, i to Urote Zrinsko-Frankopanske (1894.) i Kraljice Lepe (1904.). Ti su romani tematikom vezani za velike i tragične događaje i ličnosti hrvatske povijesti – urotu i pogibiju Zrinskih i Frankopana, ali i zatiranje njihovih obitelji i hrvatske slobode u 17. stoljeću te pogibije kralja Zvonimira.

Kumičićeva najvrjednija i najpopularnija djela povezana s Istrom jesu njegove pripovijetke i romani Jelkin bosiljak, Začuđeni svatovi, Preko mora, Teodora i dr. u kojima otkriva idealiziranu sliku naših ljudi i ocrnjenu sliku stranaca, s time što je u sva djela ugradio teme i motive romantičnih istarskih pejsaža, posebno mora, o kojem je napisao najuzbudljivije i najljepše stranice u hrvatskoj književnosti. U romanima i dramama Olga i Lina, Gospođa Sabina, Sestre saveznice, Poslovi i Obiteljska tajna Kumičić je slikar i kritičar urbanoga, zagrebačkoga života i njegova moralnog pada. Iako se zalagao za naturalizam, odnosno realizam koji će produbiti sliku o tamnim stranama i porocima života, Kumičić je ostao više realističan, čak i pomalo romantičan pripovjedač koji je sa stajališta dobra i zla, lijepoga i ružnoga, nečasnoga i plemenitoga gledao na život. Posebnom se književnom snagom ističe njegova autobiografska proza Pod puškom s opisom vojničkoga službovanja u Bosni 1878. godine.

Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva dio njegove vrijedne rukopisne ostavštine.

Hrvatski književnik Eugen Kumičić preminuo je 13. svibnja 1904. godine stekavši, osim popularnosti pisca povijesnih romana, i popularnost istarskoga i zagrebačkoga pisca. Osim o velikim povijesnim temama, Kumičić je pisao i o onima iz njegova istarskog zavičaja, kao i o onima iz Zagreba kao hrvatskoga središta.

Engen Kumičić, velezaslužui i ženijaliri hrvatski književnik, preminuo je jutros đue 13. svibnja u 5 sati i 30 Časaka. Taj tnžni glas odjeknuti će diljem naše domovine, jer je Engen Kumičić po svojih krasnih djelih i po svojem žarkom otačbeničtvu poznat po svem hrvatskom narodu. U njemn gubi domovina jednoga od svojih najboljih i najdarovitijih sinova, koji su njezinoj slavi i njezinoj dobrobiti služili koli perom toli i živom rieči…

(Dom i svijet, 15. svibnja 1904.)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post Uz 171. obljetnicu rođenja prvoga naturalista hrvatske književnosti appeared first on .

Uz 142. obljetnicu smrti hrvatskoga skladatelja Ferde Livadića

Fri, 01/08/2021 - 08:58

Još Hrvatska ni propala, dok mi živimo;
Visoko se bude stala kad ju zbudimo;
Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit,
Ak je sada vu snu mala, će se prostranit. (…)

(Horvatov sloga i sjedinjenje)

Stihovima najpoznatije Gajeve i hrvatske budnice Horvatov sloga i sjedinjenje, poznatije po svojem prvom stihu Još Hrvatska ni propala, objavljene u Danici horvatskoj, slavenskoj i dalmatinskoj 7. veljače 1835. godine, prisjećamo se njezina skladatelja Ferde Livadića, jednoga od najistaknutijih predstavnika hrvatskoga narodnog preporoda.

Hrvatski skladatelj Ferdo Livadić rođen je u Celju 30. svibnja 1799. godine. Glazbu je učio u Samoboru, a zatim u Zagrebu i Grazu, gdje je studirao pravo. Svoje pravo prezime Wiesner promijenio je u Livadić. Živio je na svojem imanju u Samoboru i rano je došao u doticaj s Ljudevitom Gajem. Priklonio se ilirskim idejama, a pokazao je i veliko zanimanje za hrvatske narodne napjeve. U svojim djelima, kao promicatelj nacionalne glazbe, Livadić se nastojao osloboditi stranih utjecaja. Njegov velik opus sadrži solo pjesme, skladbe za glasovir, sakralne i komorne kompozicije, a posebno vrijedi istaknuti Nokturno u fis-molu iz 1822. koji pripada među najranije primjere nokturna u glasovirskoj literaturi.

Hrvatski glazbenik i preporoditelj Ferdo Livadić preminuo je 8. siječnja 1879. godine u Samoboru.

Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se vrijedne tiskane i rukopisne muzikalije Ferde Livadića. Neka su djela iz ostavštine autora u cijelosti digitalizirana i dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, među kojima su ČeznućeBubanj tuče vojna trublja zvuče i Predivo je prela.

The post Uz 142. obljetnicu smrti hrvatskoga skladatelja Ferde Livadića appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 6. siječnja 2021.

Tue, 01/05/2021 - 06:00

U srijedu 6. siječnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bit će zatvorena te će ponovno biti otvorena u četvrtak 7. siječnja 2021. godine.

Podsjećamo, od ponedjeljka 4. siječnja 2021. godine otvoren je korisnički prostor u prizemlju te će se po potrebi otvarati čitaonica na prvome katu Knjižnice.

Čitaonica u Zbirci rukopisa i starih knjiga otvorena je za korisnike prema redovnom radnom vremenu.

Zbog protupotresnih mjera i mogućnosti brze evakuacije po potrebi, istodobni broj korisnika u zgradi privremeno je ograničen na 130.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Radno vrijeme Knjižnice 6. siječnja 2021. appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka 4. siječnja 2021.

Mon, 01/04/2021 - 09:32

Radi provjere sigurnosti prostora nakon potresa, od ponedjeljka 4. siječnja 2021. godine bit će otvoren korisnički prostor u prizemlju te će se po potrebi otvarati čitaonica na prvom katu Knjižnice.

Pozivamo vas da daljnje obavijesti o radu Knjižnice  pratite na Portalu www.nsk.hr i društvenim mrežama NSK.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka 4. siječnja 2021. appeared first on .

Sretna nova 2021. godina!

Thu, 12/31/2020 - 06:30

Uz čestitku iz fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svim korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zahvaljujemo na vjernosti te im u novoj 2021. godini želimo sreću čitanja, uspješnost istraživanja i veselje učenja uz tradicionalne i digitalne usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Pozivamo Vas da posjetite Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i koristite naše usluge, a možete nas pratiti i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, Pinterest, YouTube i LinkedIn, na Blogu kao i preko RSS-a.

The post Sretna nova 2021. godina! appeared first on .

NSK objavila nove upute za opis knjižnične građe

Tue, 12/29/2020 - 22:53

S ciljem postizanja veće ujednačenosti bibliografskih i normativnih podataka Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u elektroničkom je formatu 2011. godine objavila prve upute za opis različitih vrsta knjižnične građe. U svrhu unapređenja kvalitete bibliografske organizacije informacija i daljnjeg ujednačavanja primjene formata MARC 21, Knjižnica je objavila nova, izmijenjena i dopunjena izdanja tih uputa.

Nove upute za opis građe rezultat su višegodišnjeg kontinuiranog rada na analizi, praćenju i primjerni formata MARC 21 u NSK i namijenjene su katalogizatorima u svim knjižnicama koje ga koriste.

Novoobjavljene će se upute primjenjivati do objave konačne inačice i početka primjene Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima u muzejima.

Glazbena građa: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Kartografska građa: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Omeđena građa, tiskana integrirajuća građa i nakladničke cjeline: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Opis sastavnica: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

Sitni tisak: upute za opis u bibliografskom formatu MARC 21.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post NSK objavila nove upute za opis knjižnične građe appeared first on .

Knjižnica je zatvorena – 29. prosinca 2020.

Tue, 12/29/2020 - 13:07

Poštovani korisnici,

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu do kraja će dana biti zatvorena radi pregleda prostora nakon današnjega potresa.

U srijedu 30. i u četvrtak 31. prosinca 2020. godine za korisnike će u svrhu povrata građe od 9 do 12 sati biti otvoren samo korisnički prostor na prizemlju.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

The post Knjižnica je zatvorena – 29. prosinca 2020. appeared first on .

Citat 4. siječnja 2021.

Tue, 12/29/2020 - 09:00

Ali neka neodoljiva sila nuka me da predadem peru što u meni živi.

The post Citat 4. siječnja 2021. appeared first on .

Pages