Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 13 hours 9 min ago

Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti Jurja Habdelića

Fri, 11/26/2021 - 08:21

… Ali kakti cirkvene svete i pobožne popevke jakost imaju veliku na isprošenje od Boga kaj ponizno potrebujemo, tak protivnem zakonom imaju i moč svoju veliku popevke one, keh je sada pun svet i zovu se od ljubavi. (…)

(Pervi otca našega Adama greh)

Kada u znak žalosti za nekim dva dana zvone sva zagrebačka zvona kao što se to dogodilo 27. i 28. studenoga 1678. godine kada je umro Juraj Habdelić, onda je to izravno i nesvakidašnje iskazivanje počasti pojedincu koji je obilježio i zadužio svoju sredinu, svoj narod, njegovu duhovnu i stvaralačku snagu, pa time i svoje vrijeme.

Jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća Juraj Habdelić rodio se 17. travnja 1609. godine u Starome Čiču. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu, a teologiju u Trnavi. Radio je kao gimnazijski profesor u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu, gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. U vrijeme njegova rektoravanja gimnaziju je polazio književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović koji će na svojevrstan način nastaviti Habdelićev jezikoslovni rad, ali na drukčijim zasadama od onih što ih je propisivala isusovačka gimnazija. Iako bi se Habdelićeva prozna djela teško svrstala u ono što danas ulazi u pojam književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. To su djela moralno-didaktičke problematike, a prvo je među njima Zrcalo Marijansko tiskano u Grazu 1662. godine. Zrcalo Marijansko zbirka je moralističkih pouka o ljudskoj ispraznosti i skromnosti, od kojih neke uključuju i pripovjedno izložene životne primjere.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se prva izdanja Habdelićevih djela, kao što su Dictionar ili Rechi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red pofztaulyene i diachkemi zlahkotene, koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te Pervi otca našega Adama greh.

Dictionar je hrvatsko-latinski rječnik koji je objavljen 1670. godine u Grazu. Sadrži 12 000 riječi, a bio je namijenjen školskim potrebama, za  mladence horvatskoga i slovenskoga naroda. Naziv slovenski za Habdelića je samo ekavska inačica naziva. Isusovačka se tradicija zalagala za to da se književni jezik gradi na jednome narječju, pa tako i Juraj Habdelić smatra kako je najbolje za osnovicu književnoga jezika uzeti jedno narječje. Odlučuje se za kajkavsko narječje, želeći da ono preuzme ulogu književnoga jezika u cijelome sjevernom dijelu Hrvatske. Unatoč tomu, nije ostao gluh na onodobna nastojanja ozaljskoga kruga koji je promicao miješanje narječja. Smatrao je da su razlike među književnim stilizacijama triju narječja vrlo malene. Građu je crpio iz cijeloga hrvatskog narječnog sustava – iz majdačkoga i zagorskoga (kajkavskoga), iz solarskoga (čakavskoga) te iz tukavskoga (štokavskoga). Pretisak je objavljen u Zagrebu 1989. godine.

Knjiga Pervi otca našega Adama greh (1674.) naslanja se naslovom i tematikom na početak Staroga zavjeta, priču o rađanju ljudi u istočnome grijehu i njihovu oslobađanju u sakramentu krštenja. Na opreci zla i dobra navodi mnoge primjere preuzete iz literature, povijesti ili suvremenoga života – opreke među krivovjercima i vjernicima, rastrošnom gospodom i ubogim kmetovima, neukim razmetljivcima i skromnim znalcima. Ovo se vrijedno djelo po stilskoj i jezičnoj vrijednosti uvršćuje među najbolje knjige kajkavskoga narječja, a zanimljivo je i zbog sjećanja na Gupčevu seljačku bunu i zrinsko-frankopansku urotu.  Barokna je retorika u njegovu djelu dospjela do punoga sklada riječi i poruke. Habdelić je, uz to djelo i Zercalo Marijansko, htio napisati i Život Kristov, čime bi ta tri djela činila sustavnu kršćansku karakterologiju.

Juraj Habdelić imao je otvorene oči za prilike i neprilike svojega vremena, svoje domovine, Crkve, kao i svojega naroda. Za sve je imao i otvorenu, kritičku i prijateljsku riječ.

Otac kajkavske književnosti Juraj Habdelić preminuo je 27. studenoga 1678. godine u Zagrebu.

Za Habdelićevu jezičnu i književno-znanstvenu vrijednost te osebujnost njegova ključnog djela Pervi oca našega Adama greh, dovoljno je citirati ono što je o tome Kukuljevićevu radu istakao i Zvonimir Bartolić jer je u Kukuljevićevoj ocjeni sadržano zapravo sve ono bitno što se odnosi na to djelo, ali i njegovu provjerenu recepciju:

Mi se usuđujemo (ističe Kukuljević! op. J. S.) dapače utvrditi da sva kajkavsko-hrvatska književnost neima bolje pučke knjige, poučne vrsti od ove našega Jezuite Habdelića. Navlastito njegovi primjeri (pelde) crpljeni iz svetoga pisma i svetih otacah, iz povjesti svietske i crkvene, iz putopisah, te iz samoga života i narodnih običajah, tolika su zlatna zrna, kolika se u svih pobožnih i ćudorednih knjigah onodbne naše književnosti sabrati nemogu. Način pripoviedanja piščeva je katkad ozbiljan, kadkad šaljiv, sada kara, sad poučava, gdi je potrebno prost je, dapače trivijalan, a opet drugdje uglađen i pridvoran, kako je to uprav zahtjevao predmet, o kojem, ili stališ, za kojega je pisao. (…) Ne manje vriednosti ima ista knjiga pogledom na bogatstvo jezika i jezičnih frazah.

The post Uz obljetnicu smrti oca kajkavske književnosti Jurja Habdelića appeared first on .

Posjet francuskih parlamentaraca Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Thu, 11/25/2021 - 18:14

U četvrtak 25. studenoga Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu posjetili su gospođa Liliana Tanguy, zastupnica u Narodnoj skupštini, donjemu domu Francuskoga parlamenta te M. Jean-Yves Leconte, zastupnik u Senatu, gornjemu domu Francuskoga parlamenta, u pratnji Estelle Halimi-Dagron, predsjednice Francuskoga instituta u Hrvatskoj. U Hrvatskoj borave kao dio delegacije francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, koji je 24. studenoga 2021. stigao u dvodnevni posjet našoj zemlji. Francusku je delegaciju dočekala glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u čijoj su pratnji bile knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Jasenka Zajec, viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović te diplomirana knjižničarka u Informacijskome centru Maja Mihalić.

Tijekom boravka u Knjižnici posjetili su  Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje im je je koordinatorica Zbirke dr. sc. Irena Galić Bešker predstavila prigodno izložena djela iz fonda Zbirke te nekoliko izvornih svezaka enciklopedije Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Denisa Diderota i Jeana le Ronda d’Alemberta, koje je Francuski institut u Hrvatskoj u kolovozu i studenome ove godine pohranio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi njihova pregleda, zaštite i pohrane.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Posjet francuskih parlamentaraca Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Sloboda se njegovim imenom zove

Thu, 11/25/2021 - 15:38

ISBN 978-953-500-206-2

Preuzimanje

The post Sloboda se njegovim imenom zove appeared first on .

Posjet predsjednika Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmela Agiusa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Thu, 11/25/2021 - 10:27

Predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius posjetio je 24. studenoga 2021. godine Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kako bi razgledao izložbu Sloboda se njegovim imenom zove koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima priredila u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu i koja se u velikome predvorju Knjižnice može pogledati do 30. studenoga ove godine.

Predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius tijekom boravka u Knjižnici razgledao je i izložbu Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti koja je u malome predvorju Knjižnice otvorena do 30. studenoga ove godine u organizaciji Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, a posjetio je i Zbirku rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje su mu pokazana prigodno izložena djela iz fonda Zbirke.

The post Posjet predsjednika Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmela Agiusa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Otvoren natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2021. godinu

Thu, 11/25/2021 - 09:45

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Molimo sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 16. prosinca 2021. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga. Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2021. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Nakladnike također molimo da za prijavljene knjige ispune popratni obrazac i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2020. godini na natječaj je pristiglo 210 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 18 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Obrazac za prijavu knjiga.

The post Otvoren natječaj „Hrvatska lijepa knjiga“ za 2021. godinu appeared first on .

Znanstvenici iz Hrvatske na popisu najcitiranijih znanstvenika 2021. Instituta za znanstvene informacije

Wed, 11/24/2021 - 09:37

Institut za znanstvene informacije (The Institute for Scientific Information) izdavača Clarivate jednom godišnje objavljuje popis najcitiranijih znanstvenika (Highly Cited Researchers 2021) iz cijeloga svijeta. Popis ove godine obuhvaća 6602 znanstvenika iz različitih znanstvenih područja čiji su radovi u prvih jedan posto prema broju citata na platformi Web of Science.

Ove godine na popis je uvršteno i dvoje znanstvenika iz hrvatskih ustanova, i to izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević s Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Predrag Putnik iz Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever.

Prema podatcima dostupnima na portalu Web of Science izv. prof. dr. sc. Danijela Bursać Kovačević ima 96 radova indeksiranih u WoS-u i citirani su 2773 puta s h-indexom 29, dok prof. dr. sc. Predrag Putnik ima također 96 radova u WoS-u citiranih 2805 puta s h-indexom 29.

The post Znanstvenici iz Hrvatske na popisu najcitiranijih znanstvenika 2021. Instituta za znanstvene informacije appeared first on .

Virtualna izložba „Rroma pe droma: baština i budućnost Roma“ objavljena s potporom Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (CENL)

Tue, 11/23/2021 - 14:15

Dana 5. studenoga 2021. godine na svečanome obilježavanju Svjetskoga dana romskoga jezika u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ predstavljena je virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma izrađena u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ te ostvarena uz novčanu potporu Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (The Conference of European National Librarians – CENL).

Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica koja okuplja ravnatelje 49 nacionalnih knjižnica iz zemalja članica Vijeća Europe dodijelila je 2020. godine na temelju prijave na javni poziv Zaklade Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu novčana sredstva u iznosu od 2.500,00 eura iz fonda za potporu projektima posvećenima okupljanju građe i izvora koji se odnose na zajednice nedovoljno zastupljene i predstavljene u zbirkama knjižnica članica Zaklade (Hidden Stories Support Fund) za pripremu virtualne izložbe posvećene romskoj zajednici.

Virtualna izložba Rroma pe droma: baština i budućnost Roma predstavlja cestu i put Roma, od vremena njihove prve migracije do njihova puta prema budućnosti. Ona je jedinstveno mrežno mjesto koje pruža uvid u povijest, kulturu, baštinu, seobe i patnje romskoga naroda, donosi bilješke o zaslužnim i znamenitim Romima čiji je doprinos za znanost, kulturu i društvo priznat te obrađuje bitne teme i događaje iz sadašnjice Roma kao što su život Romkinja danas, romski običaji, romske poslovice, romska suvremena umjetnost, Memorijalni centar Uštica i dr. Uz obilje slikovne građe koja prati tekstualne sadržaje Izložbe i koja je objedinjena u Galeriji Virtualne izložbe, u Izložbu je uvrštena i Digitalna zbirka koja sadrži raznovrsnu građu, izdanja Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“, od slikovnica do knjiga i časopisa. Sadržaji su dostupni na hrvatskome, engleskome i romskome jeziku Romani chib.

Trojezičnu virtualnu izložbu pripremile su dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, knjižničarska savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, i diplomirana knjižničarka Petra Medić, voditeljica Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj, a Izložbu je razvila tvrtka Oxidian d.o.o. iz Zagreba. Nakon njezina predstavljanja virtualna izložba namijenjena je dopunjavanju, izgrađivanju i razvijanju i prema portalu romske baštine koji će u budućnosti održavati Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj, osnovana pri Savezu Roma 2020. godine kao specijalna knjižnica, jedina u Europi, a vjerojatno i u svijetu, koja prikuplja, obrađuje i daje na korištenje raznovrsnu građu i izvore o Romima.

Virtualnom izložbom Rroma pe droma: baština i budućnost Roma i stvaranjem kreativne mrežne stranice kojom je otkrivena skrivena priča o romskoj zajednici i njezinoj bogatoj baštini koja dosad nije bila dovoljno zastupljena u digitalnim knjižničnim zbirkama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu potvrđuje poslanje knjižnica koje, uz svoje temeljne zadaće, trebaju osluškivati i prihvaćati različitosti, osiguravajući jednak pristup za sve, dok je provedbom Projekta s potporom CENL-a učvršćena suradnja sa specijalnom knjižnicom koja je u njezinoj nadležnosti.

Virtualna izložba bit će uvrštena na portal Virtualne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Virtualna izložba „Rroma pe droma: baština i budućnost Roma“ objavljena s potporom Konferencije ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica (CENL) appeared first on .

„Dohvati mi, tata, Mjesec!“ – uz 55. obljetnicu smrti Grigora Viteza

Tue, 11/23/2021 - 08:05

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti

Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati

Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

U svoje pjesme sam utkao mnogo zvukova, mirisa, boja i pokreta iz svijeta vlastitog djetinjstva.
(…)
Ujedno sam htio da pružim u njima što više vedrine i radosti, one nepovratne radosti koja je svojstvena samo djetinjstvu i koju život odraslima razbija i polako uništava, a čovjek vazda teži da nešto od toga sačuva i dalje.

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Dohvati mi, tata, Mjesec!“ – uz 55. obljetnicu smrti Grigora Viteza appeared first on .

NSK za van

Mon, 11/22/2021 - 13:06

NSK informacijski izvori i usluge na daljinu

Za sve korisnike koji nisu u mogućnosti koristiti usluge Knjižnice u fizičkome prostoru, Knjižnica je pripremila niz prilagođenih beskontaktnih usluga te usluga dostupnih na daljinu. Sve prilagođene usluge pogledajte na e-adresi: https://padlet.com/usluge_na_daljinu/nsk.

 

BESKONTAKTNE USLUGE

Drive-in usluga brzoga povrata i posudbe građe

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 22. studenoga 2021. uspostavlja uslugu beskontaktnoga povrata i posudbe građe (drive-in povrat i posudba) kako bi se korisnicima omogućile usluge bez ulaska u prostor Knjižnice.

Usluga je korisnicima dostupna od ponedjeljka do petka od 13 do 15 sati ispred Digitalnoga laboratorija NSK kod sjeveroistočnoga ulaza u Knjižnicu.

POVRAT KNJIGA – korisnici mogu vratiti posuđene knjige te dobiti potvrdu o razduživanju.

POSUDBA REZERVIRANIH KNJIGA – korisnici mogu posuditi prethodno rezerviranu građu. Knjige koje imaju status posudbe, mogu se rezervirati preko e-adrese: posudba@nsk.hr.

Obavijest da je građa spremna za preuzimanje, korisnik će dobiti u razdoblju od 48 sati, a potrebno ju je preuzeti u roku od tri radna dana od potvrde rezervacije građe. Nakon isteka toga roka prestaje rezervacija za zatraženu građu.

Online upis – upis i produljenje članstva na daljinu

Nova usluga omogućuje online upis u Knjižnicu ili produljenje članstva na daljinu. Korisnik svoj zahtjev za upisom ili produljenjem članstva upućuje preko mrežnoga obrasca dostupnoga na e-adresi: https://upisi.nsk.hr.

Dostavom potvrde o uplaćenome trošku članarine, članovi Knjižnice mogu koristiti njezine usluge preko e-članske iskaznice ili preuzimanjem iskaznice u Knjižnici.

The post NSK za van appeared first on .

NSK se pridružuje Danima otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj od 20. do 30. studenoga 2021.

Fri, 11/19/2021 - 15:42

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu se pridružuje Danima otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj, koji se održavaju od 20. do 30. studenoga 2021. godine u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i uz podršku Europske komisije.

Projekt Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori provodi se od 2016. godine, potaknut nedovoljnom međunarodnom vidljivošću hrvatskih znanstvenika te zbog nedovoljne mobilnosti znanstvene radne snage, posebno mlađih znanstvenika. Projekt e-Izvori vrijedan je 133.760.000,00 kuna, ostvaruje se u sklopu Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Europskoga socijalnog fonda kako bi se hrvatskim znanstvenicima povećao pristup međunarodnim časopisima i bazama podataka, što izravno utječe na poboljšanje istraživačkoga okruženja za znanstvenike i otvara mogućnosti njihove bolje međunarodne vidljivosti. Oba cilja projekta su dosegnuta i premašena. Tako su ciljane vrijednosti prvoga cilja povećanje dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora bile 50 potpisanih ugovora, a ostvaren je potpis 61 ugovora; edukativnim radionicama prisustvovalo je 878 korisnika, od kojih 671 jedinstveni korisnik, potvrđen u IT sustavu (ciljana vrijednost je bila 500 korisnika). Drugi cilj je bio povećanje međunarodne vidljivosti znanstvene produkcije hrvatskih znanstvenika. Analiza znanstvene produktivnosti znanstvenih radova hrvatskih znanstvenika u razdoblju od 2011. do 2020. godine pokazuje stalni porast radova hrvatskih znanstvenika u citatnoj bazi podatka Web of Science. Projekt završava 31. prosinca 2021. godine.

Projekt Traditional children’s stories for a common future – TRACE novčano je potpomognut u sklopu programa Erasmus+. Koordinirala ga je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s partnerima – javnim ustanovama i udrugama iz Hrvatske, Grčke, Latvije i Španjolske. Projekt vrijedan 178.330,00 eura započeo je 1. rujna 2018., a završio 31. srpnja 2021. godine. Svrha je Projekta upoznati učitelje, knjižničare, edukatore i drugu zainteresiranu javnost koja radi s djecom u dobi između 6 i 12 godina s tradicionalnim dječjim pričama iz Hrvatske i partnerskih zemalja i tako promicati europsku kulturnu baštinu, poticati čitanje i kritičko razmišljanje djece, istaknuti važnost cjeloživotnoga učenja, razvijati komunikacijske i društvene vještine djece te istaknuti bogatstvo i raznolikost europske kulturne baštine.

U povodu Dana otvorenih vrata EU projekata, prezentacije projekata Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori i Traditional children’s stories for a common future – TRACE dostupni su na Youtube kanalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

 

The post NSK se pridružuje Danima otvorenih vrata EU projekata u Hrvatskoj od 20. do 30. studenoga 2021. appeared first on .

„Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano…“ – u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu

Thu, 11/18/2021 - 06:00

O divni moj Vukovaru ti u tebi lijepo je živjet u tebi su moji sni…  Mnogi su iz njega otišli, golem broj njih i protiv svoje volje. Ali to ne znači da će se Vukovar promijeniti, to ne znači da će netko tko to želi od njega moći napraviti nešto drugo. Jer, svi koji iz Vukovara odu, prije se ili poslije onamo vraćaju, čak i onda kad im se to brani. Svima je u Vukovaru ostalo nešto bez čega nikako ne mogu živjeti… Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano, da je tu negdje, u glavama svih onih koji taj grad poznaju. Oni pamte sva različita lica Vukovara, oni su kadri da ih opišu i da ih ponovno stvore. Znao sam, stoga, da se ne moram brinuti, nego da samo moram izabrati onaj vukovarski vidik koji ću ja obnoviti. (…)

(Vukovarski spomenar – Pavao Pavličić)

Vukovarski spomenar autora Pavla Pavličića, suvremenoga hrvatskog pisca i akademika, zapis je sjećanja autora na njegov rodni grad za koji kaže: „Vukovar kakav je ovdje opisan ne postoji… možda je postojao nekad, u doba moga djetinjstva…“ Vukovar koji je ovdje opisan ima dušu, odnosno autor mu je udahnuo dušu i nije ga pustio zaboravu, već ga je oživio sa svime onim što je za njega izrekao…

Jedna od najvećih vrijednosti svakoga grada, a naročito onoga koji je pretrpio bilo koji oblik razaranja i kulturocida, njegovi su ljudi i njihova ostavština.

Svake godine uoči obilježavanja obljetnice pada Vukovara ožive sjećanja…
Jedan od najvećih blagoslova kojim čovjek može biti darovan je imati domovinu, i to domovinu u kojoj će slobodno živjeti, raditi i stvarati. Do svoje slobode došli smo trnovitim putem – odricanjem, boli i patnjom, a mnogi su za to što mi danas imamo nesebično dali svoje živote. Nepravda je bila toliko velika da mnoge još uvijek boli jednakom snagom, kao i prije 30 godina.
To se posebno odnosi na grad Vukovar koji je 18. studenoga 1991. godine doživio posebnu tragediju, tragediju cijeloga jednog naroda koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

U povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu početkom studenoga otvorena je izložba Sloboda se njegovim imenom zove, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 17. studenoga 2021. godine otvorena je i izložba pod nazivom Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti. Obje izložbe tako se skladno nadopunjuju, dajući sliku Vukovara i njegove žrtve iz različitih gledišta, od vjerodostojnih svjedočanstava o bitki za Vukovar i kulturi Vukovara do umjetničkoga doživljaja sudbine ovoga grada i njegovih stanovnika. Izložbama šaljemo i važnu poruku da, bez obzira na to gdje bili, Vukovar nosimo u srcu.

U povodu izložbe Sloboda se njegovim imenom zove Gradska knjižnica Vukovar u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu izradila je i virtualnu izložbu Kultura u Vukovaru danas. Virtualna izložba predstavlja na planu grada ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet.

Dobra suradnja dviju knjižnica rezultirala je i objavom virtualne izložbe Vukovar koja okuplja dosadašnje rezultate u području digitalizacije građe i njezine kreativne interpretacije – virtualne izložbe i digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Vukovar. U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalaze se stare razglednice Vukovara od početka 20. stoljeća do 1991. godine koje su objavljene u sklopu izložbe Pozdrav iz Vukovara: grad kakav pamtimo. Hrvatski arhiv weba u tematskoj zbirci Vukovar – 30 godina poslije prikupio je i pohranio odabrane javno dostupne mrežne sadržaje povezane s obilježavanjem stradanja grada Vukovara, ali i sadržaje koji su dio suvremene kulture i baštine Vukovara i okolice.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu i njegove heroje, poštujemo sve nedužne žrtve i branitelje Domovinskoga rata širom Domovine jer Vukovar nije samo grad heroj, on je simbol svehrvatske obrane, junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku. Svjesni burne povijesti i prolaznosti na zemlji, ali i vječnih ideala koji ljudski život čine trajno vrijednim, uvijek spremni za obranu dostojanstva hrvatskoga čovjeka i domovine izražavamo svima njima duboko poštovanje i zahvalnost.

Izvor naslovne fotografije: http://film-mag.net/wp/. Autor fotografije: Max Juhasz (iskorištena za naslovnicu poeme Nikole Šimića Tonina Ustani kada kažeš Vukovar).

The post „Znao sam da je i ono što je u Vukovaru neizrecivo, što se ne da snimiti, zapravo sačuvano…“ – u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu appeared first on .

Otvorena izložba „Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti“ u NSK

Wed, 11/17/2021 - 13:23

Izložba Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti otvorena je 17. studenoga 2021. godine u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u organizaciji Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, na svečanome otvorenju izložbe nazočnim uzvanicima prigodna obraćanja održali su i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te predsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika i dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Tomislav Buntak, a program otvorenja moderirala je ravnateljica Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Ivana Andabaka.

Uz spomenute, na otvorenju izložbe sudjelovali su i izložbu razgledali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Republike Hrvatske dr. sc. Mario Banožić, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Marta Kiš.

Na izložbi su predstavljena četiri umjetnička ostvarenja izabrana na međunarodnome natječaju vizualnih umjetnosti Žrtva Vukovara 1991. koji je pokrenut kako bi se, polazeći od kulture sjećanja i simbolike ratnoga stradanja Vukovara, otvorio dijalog sa suvremenom umjetničkom praksom i generirala djela koja će ostati upisana u zajedničko sjećanje.

Djela su sada prvi put predstavljena javnosti, a objedinjuju četiri discipline iz širokoga raspona suvremene umjetničke prakse – slikarstvo, interaktivnu svjetlosno-zvučnu instalaciju, skulpturu i fotografiju. Riječ je o interaktivnoj zvučnoj i svjetlosnoj instalaciji A-létheia Ide Blažičko i Alexa Brajkovića, apstraktnoj monokromnoj slikarskoj kompoziciji Fragmenti Stjepana Šandrka, fotografskome poliptihu Vukovar in situ Vjerana Hrpke i kiparskoj instalaciji Slušatelj Vladimira Novaka.

Izložba će u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu biti otvorena do 30. studenoga ove godine i moguće ju je razgledati zajedno s izložbom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sloboda se njegovim imenom zove otvorenu početkom studenoga u velikome predvorju Knjižnice.

„Ove dvije izložbe koje se tako skladno nadopunjuju dajući sliku Vukovara i njegove žrtve iz različitih gledišta, od vjerodostojnih svjedočanstava o bitki za Vukovar i kulturi Vukovara do umjetničkoga doživljaja sudbine ovoga grada i njegovih stanovnika, dokaz su značaja Vukovara za hrvatski nacionalni identitet. Njima šaljemo i važnu poruku da, bez obzira na to gdje bili, Vukovar nosimo u srcu“, istaknula je u svojem govoru na svečanome otvorenju izložbe Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, pozvavši građane da posjete ove izložbe ostvarene u povodu 30. obljetnice stradanja Vukovara kao i ovogodišnjega Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Više pojedinosti o izložbi Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti.

Autor fotografija: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU).

The post Otvorena izložba „Žrtva Vukovara 1991. u suvremenoj umjetnosti“ u NSK appeared first on .

„Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz obljetnicu rođenja Antuna Branka Šimića

Wed, 11/17/2021 - 10:08

Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja kao što je to učinio Antun Branko Šimić.
Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku:

Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!

Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!

Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!

Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!

(Opomena)

Znameniti hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put Antuna Branka Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti. Školovao se u rodnome mjestu, Širokome Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu. U osmome razredu napustio je školovanje zbog objavljivanja književnoga časopisa jer ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije dopuštalo, uz školovanje, istodobno objavljivanje književnoga časopisa. Onemogućen u školovanju, posvetio se samo književnomu radu.

Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najistaknutiji pjesnik ekspresionističke etape hrvatske književnosti. Počeo je pjesmama koje oponašaju Antuna Gustava Matoša, ali je naglo izveo dramatski zaokret, nastupivši kao novi pjesnik i kritičar, nadahnut bečkim ekspresionističkim časopisom Der Sturm. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremena čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost. U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). U njoj je progovorio na posve jedinstven način, uvevši u hrvatsku poeziju pojmovno pjesništvo i slobodan stih, a izostavljajući interpunkciju, dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom Šimić je progovorio o temama ljubavi i smrti, temeljnim motivima njegova pjesništva, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale su teme koje ga zaokupljaju tema o ljudskome tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice. Brojni su mu izdavači poslije objavili izabrana djela, sabrana djela, prozu i poeziju kao Tijelo i mi, Croatica, Vinkovci, 1998. godine. Poznate su Šimićeve antologijske pjesme Pjesnici, Opomena, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne, Ručak siromaha, Hercegovina i dr.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimićevi susreti, koja je prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. godine u Grudama i Drinovcima.

Mnogi su u Šimiću našli nešto za svoju dušu. Ostao je među nama kroz pjesme koje žive za njega. One trepću svojom trajnošću u ime pjesnika te ističu žudnju koju Šimić tijekom svojega života nije imao, ali joj se nadao. Stvarajući zbirku Preobraženja, pjesme su mu bile utočište i način mirenja ne samo s bolešću nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je živio.

Antun Branko Šimić nije mogao birati između bolesti i zdravlja, između siromaštva i bogatstva, ali je izabrao najveće vrijednosti koje je mogao ponuditi ljudima – svoja djela. Tako je, iako naslućujući smrt, zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vječno živi.

Preminuo je 2. svibnja 1925. godine u Zagrebu, ne navršivši ni 27 godina.

Jednom kad usneš i ne zaborave te, život nisi tek samo proživio. Živio si. Pa makar i tako kratko kao Ante Šimić…

(Zbornik radova o Antunu Branku Šimiću)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

The post „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!“ – uz obljetnicu rođenja Antuna Branka Šimića appeared first on .

Održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja

Tue, 11/16/2021 - 13:57

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. studenoga 2021. godine održana je završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja. Time je ujedno završio Mjesec hrvatske knjige, čija je ovogodišnja tema bila Hrvatski autori u Godini čitanja, a geslo Ajmo hrvati se s knjigom!.

Sudionike svečanoga događanja pozdravila je pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Ismena Meić u ime organizatora manifestacije i kviza. Pozdravnim riječima, u ime domaćina, skupu se obratila i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. S obzirom na to da su u kvizu sudjelovali i učenici iz Subotice, okupljenima se obratila i Bernadica Ivanković iz Gradske biblioteke Subotica. U ime Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, skup je pozdravila koordinatorica programa Godina čitanja Maja Zrnčić.

Za sudjelovanje u online kvizu mladi su čitatelji trebali pročitati knjige Knjiga recepata za pilotiranje kroz djetinjstvo Danijele Pavlek (ilustracije: Vanda Čižmek), Moj tata Indijanac Mladena Kopjara (ilustracije: Davor Pavelić) te Učim letjeti, a nemam krila Ivane Adlešić Pervan (ilustracije: Branka Hollingsworth Nara). Autori su pomagali u izvlačenju dobitnika i dodjeli nagrada, a program je vodila voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu Isabella Mauro uz pomoć kolegica iz Odjela za djecu i mladež KGZ-a, i to Anite Spevec i Lorene Banić. Izvučena je jedna glavna i 15 utješnih nagrada. Dobitnik je glavne nagrade Luka Vuglač iz Osnovne škole Breznički Hum.

U sklopu svečanosti o projektu Odijelo za čitanje govorila je Sanja Repanić Blažičko, njegova koordinatorica. Program je ostvaren suradnjom Knjižnica grada Zagreba i Škole za modu i dizajn, a predstavljen modnom revijom učenica Škole.

Prijestolje za čitanje za ovu je svečanu priliku ustupio Zdenko Bašić.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje koje se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u organizaciji Knjižnica grada Zagreba – Hrvatskoga centra za dječju knjigu i Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice s Mediotekom. Završnica kviza ovaj se put, zbog epidemioloških mjera, mogla pratiti i uživo na kanalu Knjižnica grada Zagreba na YouTubeu.

The post Održana završna svečanost Nacionalnoga kviza za poticanje čitanja appeared first on .

Upute za primjenu mjera Stožera civilne zaštite koje vrijede od 6. studenoga te od 16. studenoga 2021.

Mon, 11/15/2021 - 14:26

U skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite donesenima 5. studenoga 2021. te mjerama donesenima 12. studenoga 2021. koje su u primjeni od 16. studenoga 2021. godine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi Upute o prilagodbi organizacije rada Knjižnice u okolnostima pandemije virusa COVID-19. Ove se upute objavljuju kako bi se korisnici i poslovni suradnici upoznali s mjerama u navedenim dvjema odlukama, i to:

1. Odluci o ograničenjima okupljanja od 5. studenoga 2021.

2. Odluci o obveznome predočenju EU digitalne COVID potvrde pri ulasku u prostor javnih ustanova od 12. studenoga 2021.

Ulazak u Knjižnicu dopušten je svim korisnicima i poslovnim suradnicima uz predočenje odgovarajućega identifikacijskog dokumenta sa slikom i obvezno predočenje jednoga od navedenih dokaza o cijepljenju, preboljenju ili testiranju na virus SARC-CoV-2, i to:

– važeće i valjane EU digitalne COVID potvrde izdane na temelju cijepljenja, preboljenja ili negativnoga testa na virus SARS-CoV-2

– potvrda liječnika primarne zaštite kao dokaz jednoga od statusa iz točke VII. Odluke Stožera civilne zaštite od 12. studenoga 2021. i točke IX. stavak 10 iz iste odluke.

Pri ulasku u Knjižnicu korisnici strani državljani trebaju predočiti EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi ovjereni dokumenti o cijepljenju, preboljenju ili negativnome testu na virus SARS-CoV-2.

Korisnici koji su između dvaju cijepljenja ili čekaju izdavanje EU digitalne COVID potvrde na temelju cijepljenja cjepivom jedne doze, pri ulasku u Knjižnicu trebaju predočiti negativni test na virus SARS-CoV-2.

Korisnici i poslovni suradnici dužni su prilikom ulaska u Knjižnicu predočiti neki od navedenih identifikacijskih dokumenata sa slikom te odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju ili negativnome testu zaštitarskoj službi i ovlaštenim zaposlenicima Knjižnice.

Korisnici i poslovni suradnici koji nisu u mogućnosti predočiti neki od navedenih potrebnih dokumenata neće moći ući u zgradu Knjižnice. Također, korisnici i poslovni suradnici sa znakovima respiratorne infekcije ili drugim simptomima ili znakovima zarazne bolesti COVID-19 neće moći ući u zgradu Knjižnice.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nije visokoškolska ustanova i na nju se ne primjenjuje eventualna posebna mjera za studente i nastavu koja može vrijediti u visokoškolskim ustanovama, ovisno o njihovoj organizaciji rada.

Prilagodba rada Knjižnice u okolnostima pandemije COVID-19

I dalje su na snazi protuepidemijske mjere zaštite korisnika i djelatnika Knjižnice propisane u prosincu 2020. i prilagodba mjera u svibnju 2021. godine, i to:

1. Pravila ponašanja korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u uvjetima pandemije COVID-19 od 7. prosinca 2020.

2. Promjena načina rada Knjižnice u skladu s ublažavanjem epidemioloških mjera od 27. svibnja 2021.

Mjere i ograničenja povezana s brojem osoba na okupljanjima na posebnim programima i događanjima u Knjižnici slijede odluke Stožera civilne zaštite te se neprekidno usklađuju i primjenjuju na posebna događanja.

Ključne točke prilagodbe rada Knjižnice u pridržavanju protuepidemijskih mjera

U korisničkim prostorima Knjižnice može istodobno boraviti 461 korisnik na propisanim označenim mjestima za rad.

Dizalo smiju istodobno koristiti najviše četiri osobe.

Usluga Večernjega rada Knjižnice korisnicima je do daljnjega dostupna u uobičajenome vremenu od 21 do 24 sata na razini nula, i to najviše 73 osobe istodobno. Ulazak u Knjižnicu za potrebe Večernjega rada dopušten je do 21.30.

Protuepidemijske mjere koje iz prethodnoga razdoblja vrijede do daljnjega obuhvaćaju:

– pravilno nošenje odgovarajuće zaštitne maske tijekom boravka u Knjižnici
– mjerenje temperature na ulazu u Knjižnicu
– evidenciju korisničkoga radnog mjesta na informacijskim pultovima Knjižnice
– dezinfekciju ruku te pridržavanje mjera osobne higijene i higijene radnoga prostora
– održavanje najmanje fizičke udaljenosti od dva metra među osobama.

Na Info točki EU COVID potvrda svim korisnicima Knjižnice bit će pružena tehnička potpora oko preuzimanja EU COVID potvrda iz sustava e-Građani ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti za korištenje sustava. Također, moći će dobiti informacije i pomoć prilikom instalacije mobilne aplikacije i pohrane digitalne EU COVID potvrde na osobni pametni uređaj (ako imaju pristup i dovoljnu razinu ovlasti). Korisnici koji nemaju otvoren korisnički račun za pristup u sustav e-Građani ili imaju pristup s nedovoljnom razinom ovlasti, mogu tiskanu EU COVID potvrdu zatražiti u područnim službama HZZO-a ili u ljekarnama.

Knjižnica moli korisnike da se pridržavaju svih spomenutih mjera i uputa te ih poziva da daljnje obavijesti prate na portalu NSK i profilima Knjižnice na društvenim mrežama.

Molimo korisnike da se redovito informiraju o svim preporukama za zaštitu i samozaštitu od širenja bolesti COVID-19 koje na mrežnoj stranici objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

The post Upute za primjenu mjera Stožera civilne zaštite koje vrijede od 6. studenoga te od 16. studenoga 2021. appeared first on .

U NSK održan okrugli stol HKD-a „E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica“

Mon, 11/15/2021 - 14:00

Dana 12. studenoga 2021. godine uz mrežni prijenos u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) u organizaciji Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i suorganizaciji stručnih tijela HKD-a Sekcije za narodne knjižnice, Sekcije za školske knjižnice, Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) održan je okrugli stol E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica.

Skup, koji je održan uz novčanu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, okupio je 191 sudionika, od kojih je 17 uživo sudjelovalo u programu skupa.

U uvodnome dijelu pozdravno obraćanje najavila je u ime organizatora okrugloga stola knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo NSK te predsjednica HKD-ove Sekcije i Komisije za narodne knjižnice Dunja Marija Gabriel. Pozdravne riječi uputile su predsjednica HKD-a i pomoćnica glavne ravnateljice NSK za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Dijana Machala i načelnica za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Zdenka Čukelj. U svojstvu izaslanice ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nine Obuljen Koržinek sudionicima skupa mrežnim se putem obratila načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Ministarstva kulture i medija RH Jelena Glavić-Perčin. Također, mrežnim putem u programu skupa pozvanim sponzorskim izlaganjem sudjelovao je regionalni menadžer za srednju Europu tvrtke EBSCO Information Services Dušan Krstić.

Skup je organiziran radi omogućivanja iskoraka u pružanju informacijskih usluga za korisnike narodnih i školskih knjižnica u području nabave i korištenja inozemnih istraživačkih izvora (baza podataka i mrežnih publikacija) te pružanja uvida u postojanje preduvjeta potrebnih za organizaciju nove usluge u ovoj vrsti knjižnica.

Snimljena izlaganja uskoro će biti dostupna na kanalu NSK na platformi YouTube.

Izvješće o okruglome stolu E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U NSK održan okrugli stol HKD-a „E-izvori – potrebe korisnika narodnih i školskih knjižnica“ appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK u povodu praznika Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Mon, 11/15/2021 - 12:44

U povodu nadolazećega praznika Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Restoran i caffe bar NSK bit će zatvoren u četvrtak 18. studenoga i u petak 19. studenoga, a u ponedjeljak 22. studenoga 2021. godine bit će ponovno otvoren prema redovitome radnom vremenu.

 

 

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK u povodu praznika Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje appeared first on .

„Lijepa naša domovino!“ – uz 160. obljetnicu smrti Antuna Mihanovića

Sun, 11/14/2021 - 09:05

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina.
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,
Nit’ ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!

(Lijepa naša domovino)

Ime Antuna Mihanovića postalo je simbolom nacionalnoga ponosa Hrvata. Tu je neprolaznu slavu stekao znamenitim stihovima o ljepotama svoje domovine. Riječ je o hrvatskoj himni Lijepa naša domovino koju je uglazbio Josip Runjanin.

Hrvatski književnik i političar Antun Mihanović rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i studij filozofije. U Beču je studirao pravo u vrijeme kad se tamo razvijala filologija te se i sam počeo zanimati za nju. Tada je više počeo cijeniti svoj jezik te je u tome duhu napisao brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku 1815. godine, koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezina vrijednost istaknuta je i u članku u novinama Dom i svijet koji je dostupan na Portalu starih hrvatskih novina. U tome bitnom spisu, koji se pojavio prije hrvatskoga narodnog preporoda, Antun Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. Bio je to prosvjed protiv latinskoga jezika jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti misli te da se samo njim može stvarati narodna kultura. Slava što ju je Antun Mihanović dva desetljeća poslije stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u duboku snu i kad je Ljudevit Gaj među malobrojnim hrvatskim piscima tražio suradnike za svoju Danicu. Antun Mihanović u to je vrijeme živio u Rijeci i njegova Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u u desetome broju prvoga hrvatskog kulturnog i književnoga časopisa Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka, koji od 1836. godine izlazi pod imenom Danica ilirska. Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa.

Na mrežnoj stranici Zvuci prošlosti dostupan je zvučni zapis pjesme Lijepa naša domovino.

O bogatoj Mihanovićevoj književnoj ostavštini svjedoči i približno 120 zapisa o njegovim djelima u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Antun Mihanović preminuo je 14. studenoga 1861. godine u Novim Dvorima nedaleko od Klanjca.

The post „Lijepa naša domovino!“ – uz 160. obljetnicu smrti Antuna Mihanovića appeared first on .

Tamo, tamo da putujem… – uz 66. obljetnicu smrti Tina Ujevića

Fri, 11/12/2021 - 08:37

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.

(Odlazak)

Pjesmom Odlazak, koja je obilježila mnoge trenutke nostalgije i čežnje za mjestima koja čuvamo duboko u srcu, prisjećamo se pjesnika i boema Augustina Josipa Ujevića – Tina koji je preminuo 12. studenoga 1955. godine.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj velik, neslomivi duh, krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rodio se 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Prisjećajući se velikoga Tina u povodu obljetnice njegove smrti, a imajući u vidu iznimno bogat književni opus koji nam je ostavio, ne možemo se ne složiti s njegovom tvrdnjom: „Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu.

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije
za let si, dušo, stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

(Igračka vjetrova)

The post Tamo, tamo da putujem… – uz 66. obljetnicu smrti Tina Ujevića appeared first on .

Pjesnička zbirka „Sjaj nebeske ceste“ predstavljena u NSK

Thu, 11/11/2021 - 13:33

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 10. studenoga 2021. godine predstavljena je pjesnička zbirka Sjaj nebeske ceste Ivanke Zdrilić.

Predgovor petoj zbirci poezije Ivane Zdrilić napisala je književnica i svestrana umjetnica Nevenka Nekić. Autoričine pjesme interpretirao je dramski umjetnik Rajko Bundalo, a za glazbenu točku pobrinuo se Jadran Jeić, izvevši, između ostaloga, pjesmu Nikad škapulani, koju je skladao na stihove Ivanke Zdrilić. Nazočnima se s riječima zahvale obratila i autorica Ivanka Zdrilić.

Ivanka Zdrilić diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zadru te knjižničarstvo na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Pjesme i stručne radove objavljuje u časopisima i zbornicima kao što su Zbornik Stjepan Kranjčić, Zadarska smotra, Zbornik radova IV. međunarodnoga kroatističkog znanstvenog skupa u Pečuhu, Zbornik domoljubne poezije Pjesmom protiv zaborava, Zbornik domoljubne poezije Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju i tjednik Hrvatsko slovo. Objavila je zbirke pjesama Raskrižja (2012.), Zavežljaj ljubavi (2014.), Blagost domu (2015.) i Obrisi neba (2020.). Na 7. susretu hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva Stjepan Kranjčić nagrađena je trećom nagradom za esej Izgorjet ću kao lojanica za hrvatski narod. Uvrštena je u zbirku ljubavne poezije Glagoljicom ispisana ljubav (2016.) koja sadrži djela 62 zadarska pjesnika. Piše na standardnome književnom jeziku i ikavici zadarskoga kraja.

Uvijek, za sobom, ostavi otvorena vrata, i prozore,
kolike još trebaš primiti u srce
premda su vremena mučna i teška,
život ište zagrljaj, susret, osmijeh, puninu.
Ako zatvoriš vrata, riječi će ostati prazne i bez duše,
nećeš vrijednosti sakupiti u košaricu sreće.
Zima će minuti, snjegovi okopniti, proljeće zamirisati,
ne boj se ljubavi, života, rada,
iako se mijenjaš, radost ostaje,
uvijek, za sobom, ostavi otvorena vrata i prozore.

(Ostavi otvorena vrata i prozore)

 

The post Pjesnička zbirka „Sjaj nebeske ceste“ predstavljena u NSK appeared first on .

Paginacija