Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 14 hours 45 min ago

Objavljen novi, 18. broj časopisa Glas@NSK

Mon, 08/01/2022 - 15:01

Objavljeno je tiskano i elektroničko izdanje 18. broja časopisa Glas NSK. Svjesni činjenice da ljudi žive užurbano i da do informacija žele doći na najbrži mogući način, predstavljamo novi koncept časopisa, koji donosi kraće priloge i prijevod na engleski jezik samo njihovih sažetaka.

Godina 2021. može se smatrati prijelomnom u radu Knjižnice jer je izrađena i objavljena Strategija razvoja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 2026., dokument u skladu s kojim će Knjižnica u sljedećem razdoblju planirati svoje redovite, razvojne i projektne aktivnosti, imajući u vidu tri glavna strateška cilja – dostupnost građe, podataka i knjižničnih usluga svim skupinama korisnika, osnaživanje kapaciteta Knjižnice i suradnju u razvoju i inovacijama.

Rubrika U fokusu donosi pregled svega bitnog što se u Knjižnici događalo tijekom prethodne godine. Osim što je bila proglašena Godinom čitanja, zasigurno je bila i godina zakonodavstva u knjižničarskoj struci. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević izabrana je u Izvršni odbor CENL-a, a predstavljen je i put Knjižnice prema digitalizaciji poslovanja i ulaganju u razvoj računalne infrastrukture kao i u razvoj beskontaktnih usluga. Virtualne izložbe već deset godina pričaju priču o baštini, pa su zaslužile da se i njima u ovome broju posveti više pozornosti.

Brojni su biseri dio riznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U povodu desete obljetnice smrti maestra Dinka Fija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala je koncert u njegovu čast – Fiofest 2021. i predstavila digitalnu zbirku njegove ostavštine Maestro moj.

Samostalno ili u suradnji, Knjižnica pokreće i brojne projekte kojima modernizira postojeće i razvija nove usluge. Kako bi se predstavio barem dio njih, od ovoga broja uvedena je nova rubrika pod nazivom Izdvojeni projekti. Ovaj su put svoje mjesto u njoj pronašli projekti E-praktikum obveznog primjerka, Podcast u Digitalnom laboratoriju NSK – produciranje i distribucija kulturnih i obrazovnih sadržaja te Riznica riječi Tonka Maroevića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tijekom 2021. godine ostvarila je i brojne suradnje s istaknutim nacionalnim i međunarodnim ustanovama iz područja kulture i znanosti, i to s Francuskim institutom u Hrvatskoj na pohrani 33 sveska Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zatim Večernjim listom na zapaženim programima u 2021., od kojih svakako treba istaknuti organizaciju izložbe u povodu 30. obljetnice pada Vukovara Sloboda se njegovim imenom zove, kao i s Knjižnicom „Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi radi očuvanja hrvatskoga jezika u Crnoj Gori kao jednoga od najznačajnijih sastavnica hrvatskoga identiteta na tome prostoru.

U novome broju može se pročitati razgovor s Darkom Čižmekom, dobitnikom Nagrade za djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu kao i s dr. sc Ljiljanom Sabljak, dobitnicom Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu koja se dodjeljuje fizičkoj osobi.

U sklopu rubrike o najistaknutijim imenima hrvatskoga knjižničarstva, čitamo tekst posvećen prof. dr. sc. Mirni Willer, poticateljici vrijednosti kao što su različitost, uključenost i jednakost, koja je svoju dugogodišnju i bogatu karijeru započela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kao o i dr. Velimiru Deželiću st., vizionaru i predvodniku hrvatskoga knjižničarstva prvih desetljeća 20. stoljeća.

Prethodne godine preminula je dugogodišnja djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Sonja Avalon. Bila je svakako jedna od najosebujnijih osoba knjižničarskih krugova u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća, o čemu se može čitati u rubrici Hommage.

Tijekom 2021. godine obilježene su brojne obljetnice, a mjesto za posebno isticanje zaslužuju 500. obljetnica tiskanja Marulićeva spjeva o hrabroj betulijskoj udovici Juditi i 40. obljetnica smrti Miroslava Krleže, središnje ličnosti hrvatskoga književnog stvaralaštva.

Uobičajeno, na kraju časopisa donosimo pregled najvažnijih događanja u prethodnome razdoblju i obavijesti o novim izdanjima Knjižnice.

Svi prijedlozi i komentari mogu se uputiti putem e-adrese glas@nsk.hr.

Pojedinosti o časopisu Glas@NSK.

The post Objavljen novi, 18. broj časopisa Glas@NSK appeared first on .

Citat 1. kolovoza 2022.

Mon, 08/01/2022 - 07:00

Ključ promjene je u edukaciji i promjeni navika i to se odnosi na sve nas, bez iznimke.

The post Citat 1. kolovoza 2022. appeared first on .

Sjećanje na Ivana Picelja

Thu, 07/28/2022 - 07:00

Bio je jedna od najvažnijih figura umjetnosti 20. stoljeća u nas, kvaliteta i vrijednost.

(Miroslav Gašparović)

Hrvatski slikar i grafički dizajner Ivan Picelj rođen je 28. srpnja 1924. godine u Okučanima. Nakon studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bavio se uređenjem i opremanjem štandova na Zagrebačkome velesajmu u Savskoj, što je bitno utjecalo na njegov daljni rad. Odabrao je tada modernu tendenciju spoja umjetnosti i industrije, a to je i ostala misao vodilja njegova djelovanja.

Bio je jedan od utemeljitelja skupine umjetnika i arhitekata EXAT-51 i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Picelj je organizirao prvu izložbu industrijskoga dizajna u Zagrebu. Razvio je svojevrstan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskome slikarstvu. Njegovo stvaralaštvo ima svoje ishodište u općim načelima konstruktivizma. Bio je uključen u nastanak i širenje međunarodnoga pokreta Nove tendencije, u sklopu kojega je stvorio niz programiranih djela, istražujući vizualnu percepciju, matematičke ritmove i pomake čestica.

Od 1957. godine izlagao je i skulpture, reljefe u drvu i objekte u metalu. Svojim grafičkim dizajnom, plakatima i opremom knjiga, sredinom šezdesetih godina razvijao je vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja. Uređivao je paviljone izložaba u zemlji i inozemstvu.

Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. godine i od tada je sudjelovao u brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta. Surađivao je s galerijom Denis Rene u Parizu. Za svoje radove bio je višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ivan Picelj preminuo je 22. veljače 2011. godine u Zagrebu.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se šesnaest grafika, tri mape te mnogi plakati Ivana Picelja, a dio te vrijedne građe predstavljen je u katalogu izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, koja je bila organizirana 2009. godine u povodu 90. obljetnice Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Umjetnička djela istaknutoga hrvatskog slikara, dizajnera i grafičara Ivana Picelja bila su izložena od rujna 2016. godine u privatnoj galeriji Cortesi u Luganu, švicarskome Monte Carlu. Vlasnik galerije, poznati kolekcionar Stefano Cortesi ugostio je u svibnju iste godine u svojoj galeriji u Londonu istoimenu izložbu pod nazivom Konkretna utopija: Ivan Picelj i Nove tendencije 1961 – 1973.

… Šezdesetih godina Picelj je bio ona okosnica koja je, zajedno s prijateljima iz EXAT-a, činila hrvatsku umjetnost druge polovice stoljeća integralnim dijelom europske umjetnosti. Njegova mjera originalnosti i vitalnosti služi svima nama na ponos.

(Zvonko Maković)

Autor naslovne fotografije: Keiichi Tahara.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Sjećanje na Ivana Picelja appeared first on .

Sjećanje na Paju Kanižaja

Fri, 07/22/2022 - 07:00

Sunce služi za sve živo,
a za kišu nebo sivo!

Da mirišeš, služi cvijeće,
za penjanje je drveće!

Lopta služi da je šutaš,
dobra knjiga da je gutaš!

A prijatelj čemu služi?
Da se s tobom igra, druži!

Roditelji služe da te svuda vode,
ali prije svega, ipak da te rode!

I da te vole roditelji služe,
i da su bili djeca, da napokon skuže!

(Čemu služe roditelji)

Čitajući pjesmu Čemu služe roditelji, prisjećamo se pisca našega djetinjstva Paje Kanižaja.

Hrvatski književnik Pavao Pajo Kanižaj rođen je 22. srpnja 1939. godine u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Nakon završene mature budući književnik odlazi iz Koprivnice u Zagreb. U Zagrebu je 1967. godine diplomirao jugoslavistiku na Filozofskome fakultetu, a poslije je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa Paradoks i Žalac. Uređivao je i humorističku rubriku u Studenskome listu, Vjesniku, Večernjem listu, a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne i humoristične emisije za djecu. Među knjigama za djecu i mladež ističu se Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi, Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao i Ta divna čudovišta. Za književni rad nagrađen je književnim nagradama, uključujući nagrade za dječju književnost Ivana Brlić Mažuranić (Bila jednom jedna plava) i Grigor Vitez (3čave pjesme) te za humoristično-satiričko stvaralaštvo Zlatno Kerempuhovo pero i Zlatna sirena. Autor je scenarija za cjelovečernji animirani film Čudnovate zgode šegrta Milana Blažekovića prema romanu Ivane Brlić Mažuranić.

Osvojio je prvu nagradu na Međunarodnome festivalu humora u Italiji i nagradu za haiku u Japanu. Grad Koprivnica dodijelio mu je 2006. godine nagradu za životno djelo.

Osim toga, podario je hrvatskoj mladeži i odraslima mnoštvo knjiga romana, slikovnica, kazališnih komada, televizijskih emisija, crtanih filmova i dr.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 260 zapisa o njegovim djelima.

Pavao Pajo Kanižaj preminuo je 4. studenoga 2015. godine.

Zahvaljujući limačima, imam veliku povlasticu da sam mlađi od svoje osobne iskaznice. To i djeca vrlo često osjete kad se s njima sretnem. Tako su mi jednom prije podosta godina počela govoriti Pajo i tikati me, na što je direktorica zarežala: „Nije on za tebe Pajo, već drug Kanižaj“, a ja sam joj vratio: ‘Djeco, za vas sam ja i dalje Pajo, a za vas, drugarice, gospodin Kanižaj…’“

(Pajo Kanižaj)

 

The post Sjećanje na Paju Kanižaja appeared first on .

Donacija više od 200 ukrajinskih knjiga Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Wed, 07/20/2022 - 15:17

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 19. srpnja 2022. održana je primopredaja donacije knjiga na ukrajinskome jeziku, knjiga ukrajinskih autora prevedenih na hrvatski jezik te knjiga o Ukrajini na hrvatskome jeziku. Ovu je značajnu donaciju od više od  200 knjiga glavnoj ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc Ivanki Stričević uručio veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj Vasyil Kirilič. Primopredaji nazočila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske ovoj i svim budućim sličnim akcijama.

Darovanje knjiga Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dio je projekta Ukrajinska knjiga na policama knjižnica svijeta koji je prije dvije godine pokrenula supruga ukrajinskoga predsjednika Olena Zelenska, a koji se početkom rata u Ukrajini nastavlja pod nazivom Ukrajinska knjiga za djecu Ukrajine.

Glavna ravnateljica NSK predstavila je sve aktivnosti koje je Knjižnica kao potporu narodu Ukrajine provela od početka rata. Veleposlanik Ukrajine zahvalio je na potpori te istaknuo kako se nada da će se suradnja nastaviti i u budućnosti.

Darovane knjige pronaći će mjesto u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a one s više primjeraka sustavom obveznog primjerka distribuirat će se u ostale sveučilišne knjižnice u Republici Hrvatskoj te u Sveučilišnu knjižnicu u Mostaru u skladu s potrebama.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Donacija više od 200 ukrajinskih knjiga Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu appeared first on .

Uz 135. obljetnicu rođenja Frana Galovića

Wed, 07/20/2022 - 07:00

Crn-bel… crn-bel…
V trsju popeva,
Grozdje dozreva…
Crn-bel…

Dok večer se zmrači,
On pesmo zavlači,
Drago starinsko,
Veselo vinsko:
Crn-bel… crn-bel…

Jesensko to pesmo
Mi čuli vre jesmo
Tri večeri tu…
Crn-bel…

I znamo, da leto
Otišlo je, eto –
Baš kakti vu snu…
Crn-bel… crn-bel…

(Crn-bel)

U 27 godina života, Fran Galović, istaknuti hrvatski pjesnik, pripovjedač, književnik i kazališni kritičar – pripadnik drugoga naraštaja hrvatske moderne, ostvario je vrlo raznolik i sadržajno bogat literarni opus.

Fran Galović rodio se 20. srpnja 1887. godine u Peterancu, selu blizu Koprivnice. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Zagrebu, gdje završava i studij slavistike i klasične filologije. Pripadao je mladohrvatskomu, liberalnopravaškomu pokretu pa je zbog sudjelovanja u đačkome štrajku četvrti semestar studirao u Pragu. Godine 1909. dobrovoljno se javlja u vojsku, a 1913. završava studij klasične filologije i postaje namjesni učitelj II. realne gimnazije u Zagrebu, a u travnju 1914. završava studij hrvatskoga jezika. Bogatu književnu i kritičarsku djelatnost započeo je već za vrijeme studija, kada je pokretač i urednik pravaškoga glasila Mlada Hrvatska (1908. – 1909.). Bio je uvršten i u svojevrsnu Wiesnerovu antologiju suvremenoga pjesništva, danas znamenitu Hrvatsku mladu liriku iz 1914. godine.

Fran Galović mobiliziran je početkom Prvoga svjetskog rata. Iako je počeo kao pjesnik štokavskih stihova, najveću umjetničku razinu dosegao je poetskim kajkavskim, nedovršenim ciklusom Z mojih bregov, koji je objavljen posmrtno 1948. godine. Taj poetski ciklus komponiran je kao četiri godišnja doba. Vraćajući se iskonskim izvorima života, i poistovjećujući s rodnim krajem (Podravinom), Galović se predstavio kao autohtoni pjesnik. Njegova je poezija elegična, sva u zloslutnu osjećaju straha, tjeskobe i smrti. Smirenje, premda i prividno, Galović pronalazi u vjerovanju da smrt nije ništa drugo do ponovno stapanje s prirodom, s rodnim krajolikom. Po širini zanimanja i intelektualnoj radoznalosti Galović podsjeća na Ivana Gorana Kovačića, a od starijih hrvatskih književnika na Šenou i Kumičića. Nekoliko posljednjih godina zrelijega književnog stvaranja pokazalo je kako je riječ o piscu u stvaralačkome traženju, koji je za života objavio tek četiri omanje knjige. Poznate su mu antologijske pjesme Crn-bel, Childe Harold, Jesenski veter i dr. Među njegovim proznim djelima ističe se Začarano ogledalo (1913.) i Ispovijed (1914.). U novelama je prikazivao gradske i seoske sredine te vojnički život. Ostavio je nedovršen roman Mrtva domovina. Kao dramski pisac predstavio se dramama Tamara, Grijeh, Mors regni, Pred smrt, Mati i dr.

Svake godine, njemu u čast, održavaju se u Koprivnici Galovićeve jeseni – festival književnosti u novim medijima, jedan od poznatijih simbola grada Koprivnice koji je izrastao u kulturnu manifestaciju prepoznatu širom države.

Fran Galović bio je autor velikih književnih pretenzija, ali i velikih mogućnosti, koje je prekinula tragična smrt. Poginuo je 26. listopada 1914. godine između 10 i 11 sati iz hica strojne puške kod mjesta Radenkovići u Mačvi. Dan prije javio se prijatelju, književniku Milanu Ogrizoviću, dopisnicom:

„Moj dragi, još jednom Te pozdravljam. Jutro je i u 10 sati imamo navaliti. Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto želio umrijeti u ovako sunčan dan. Reci Sanctissimi da se pomoli za upokoj moje duše ako me više ne bude. Ljubi te tvoj Fran.“
(Napomena: Sanctissima je Ogrizovićeva supruga)

Na temelju toga pisma neki zaključuju da je Galović sam potražio smrt. Drugi to opovrgavaju, pozivajući se na neka njegova druga pisma i dopisnice s bojišta. Tako je Galović u jednome prijašnjem pismu napisao Ogrizoviću: „Želio bih ne poginuti samo radi toga da sve ovo iznesem jer je svaki dojam dragocjen.“

Iz pisama koje je Galović s fronta pisao poznanicima i prijateljima vidljivo je da je imao velike planove za svoj budući književni rad.

Veliki književni talent Fran Galović prerano nas je napustio, a njegov je život ugašen u vihoru rata. Tako je to valjda kada čovjek ima planove veće od svojega vremena – prestigne čak i vlastiti život.

Galovićevo mrtvo tijelo dopremljeno je u Zagreb 31. listopada 1914. godine i pokopano na Mirogoju.

Podatak kako je poginuo s točno 27 godina, svrstava ga se u takozvani Klub 27, odnosno skupinu utjecajnih i poznatih ljudi koji su pod nerazjašnjenim okolnostima umrli sa 27 godina, kao što su Brian Jones, Jimi Hendrix, Janis Joplin, Jim Morrison, Kurt Cobain i dr.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se njegove bilješke, fragmenti, članci, album crteža, notes kao i jedan dio vrijedne književne ostavštine.

The post Uz 135. obljetnicu rođenja Frana Galovića appeared first on .

Sjećanje na Augusta Harambašića

Thu, 07/14/2022 - 07:00

Prenimo se, braćo mila,
Hrvatska nas vila zove,
Predivno je udesila
Skladne gusle javorove,
Pa nam uz nju pjesmu poje
Snagom dosad nepoznatom:
Neka bude svakom svoje,
Hrvatska Hrvatom!

Trista ljeta već je dosta
Što smo krv za drugog lili,
Te nam jedva duša osta,
Prem smo nekoć divi bili;
Složimo se sin sa sinkom,
Rod sa rodom, brat sa bratom,
Složimo se pod lozinkom:
Hrvatska Hrvatom!…

(Hrvatska Hrvatom)

Mnogo je lijepih domoljubnih stihova ispisano stoljećima. Stihovima pjesme Hrvatska Hrvatom prisjećamo se nekih od njih, kao i svojedobno najpopularnijega rodoljubnog pjesnika Augusta Harambašića.

Pola stoljeća Harambašićeva života ispunjavaju uglavnom tužni događaji, nesporazumi s okolinom, ljubavne patnje i razočaranja, političke trzavice, uhićenja i suđenja, borba za egzistenciju, bolesti i sl. Toliko se toga splelo oko ovoga darovitog pjesnika koji je romantičarski poimao život i literaturu, ne uspjevši se othrvati kolopletu vremena prema kojem nije znao načiniti odmak ni pronaći građansku ni ljudsku ravnotežu. Bio je na određen način tragičan junak hrvatske političke i književne zbilje u sutonu 19. stoljeća i njegovih ideala poistovjećenja umjetnika i javnoga djelatnika.

Hrvatski pisac, pjesnik, publicist, političar, odvjetnik i prevoditelj August Harambašić rođen je 14. srpnja 1861. godine u Donjem Miholjcu. S nepunih 20 godina postao je najpopularniji hrvatski pjesnik druge polovice 19. stoljeća. Bio je jedan od četiriju najpoznatijih hrvatskih pjesnika toga doba, uz Šenou, Kovačića i Kranjčevića.
Kao gimnazijalac u Požegi susreće prvu veliku ljubav svojega života, dvanaestogodišnju djevojčicu Tugomilu, sestru svojih prijatelja Vatroslava i Dobroslava Brlića.
Ta strastvena, ali platonska dječačka ljubav probudila je pjesnički talent i tako nastaju prve ljubavne pjesme.
Nažalost, ubrzo dolazi do tragičnoga kraja. Već u ljeto iste godine 1877. kada su se dvoje mladih ugledali u gimnazijskoj kapelici i zaljubili, Tugomila umire od upale mozga, a August svoje stihove počinje objavljivati u omladinskome listu Smilje. Bio je tada učenik 5. razreda gimnazije. Sedmi i osmi razred gimnazije završava u Osijeku, gdje je maturirao 1879. godine.
August Harambašić već je kao gimnazijalac oduševljeno prihvatio nacionalni i politički program Stranke prava. U osmome razredu gimnazije uređuje osječki učenički politički časopis Hrvat, surađuje u zagrebačkome Viencu i postaje stalnim dopisnikom sušačke Slobode, koja je tada objavljena pod pokroviteljstvom Ante Starčevića.
Pravni fakultet pohađa u Zagrebu, no zbog demonstracija dobiva izgon sa Sveučilišta te zbog toga odlazi u Sušak gdje radi na svojem stranačkom časopisu.
Godine 1883. vraća se u Zagreb te iste godine piše zbirke pjesama Ružmarinke i Slobodarke.
Od 1884. do 1885. godine služi kao jednogodišnji dobrovoljac u austrijskoj vojsci. Godine 1886. objavljuje zbirku Bugarske pjesme, koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pravne znanosti završava 1892. godine te je promoviran u doktora prava.

Njegove pjesme govore uglavnom o ljubavi prema domovini i ženi. Ekstremnim i buntovnim domoljubnim pjesmama poticao je nacionalne težnje svojih suvremenika. Nacionalnu energiju tražio je i nalazio u slavnoj hrvatskoj prošlosti, a motiv je samo jedan – nacionalna sloboda i spas domovine.
Stihove je bilježio kako su mu izvirali iz srca, ne mareći puno o formi i stilu, a često je njima neuvijeno izražavao pravaški program. U nekim pjesmama Harambašić poziva na oružje kojim se treba suprotstaviti općoj apatiji, priziva slavne uzore iz prošlosti, prije svih bana Petra Zrinskoga u pjesmi Mučenici. Napisao je i nekoliko zbiraka pjesama i priča za djecu, kao što su Mali raj, Smilje i kovilje, Zlatna knjiga za djecu, te libreta koja je uglazbio I. Zajc – Zlatka, Kraljev hir i Armida. Pisao je i satiru, feljtone, libreta te književne i kazališne kritike. Prevodio je s bugarskoga, češkoga, poljskoga, ruskoga, francuskoga, talijanskoga i njemačkoga jezika.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se njegovo djelo Slobodarke iz 1883. godine.

Hrvatski pjesnik i pravaški političar August Harambašić, čiji su vatreni domoljubni stihovi oduševljavali čitavu hrvatsku naciju, doživljava potpuni slom svojih mladenačkih ideala i pomračenje uma te umire sam i zaboravljen u duševnoj bolnici u Stenjevcu 16. srpnja 1911. godine.

Kad laž ima lijepo ruho,
A istina ružno,
Tad laž svuda dobro prođe,
A istina tužno.

(Pjesma Trnu)

The post Sjećanje na Augusta Harambašića appeared first on .

Posjet zamjenika voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj

Wed, 07/13/2022 - 13:22

Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 12. srpnja 2022. godine posjetili su zamjenik voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Stoyan Stankuloff u pratnji tajnice Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj  Petje Stoimenove Mršić.

Razlog je posjeta bio sastanak s glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivankom Stričević. Osim glavne ravnateljice, sastanku su nazočile i pomoćnica ravnateljice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske dr. sc. Sofija Klarin Zadravec te viša stručna savjetnica za odnose s javnošću Nela Marasović.

Na sastanku se razgovaralo o mogućem nastavku suradnje na organizaciji izložaba, razmjeni stručnjaka te zajedničkim projektima povezanima sa zaštitom građe, digitalizacijom i glagoljicom.

Ovim se nastavlja dosadašnja uspješna suradnja Knjižnice i Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj intenzivirana 2015. godine u vrijeme tadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Tanyje Dimitrove. Jedan je od rezultata te suradnje i virtualna izložba Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice. Suradnja je nastavljena i dolaskom sadašnje veleposlanice Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Genke Georgieve u ožujku 2019. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Posjet zamjenika voditelja misije Veleposlanstva Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Objavljen zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

Wed, 07/13/2022 - 09:20

Nacionalna i sveučilišna knjižnice u Zagrebu objavila je u tiskanome obliku zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj – s međunarodnim sudjelovanjem, a urednice su izdanja Dunja Marija Gabriel i Frida Bišćan.

Jedanaesto savjetovanje za narodne knjižnice održano je u Crikvenici 2017. godine pod nazivom Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju javnosti, dok je 12. savjetovanje održano u Nacionalnome parku Plitvička jezera 2019. godine pod nazivom Promjene u narodnom knjižničarstvu – stvarnost, potrebe i suvremeni trendovi.

Zbornik se sastoji od dvije cjeline, od kojih je svaka posvećena jednomu od prethodnih savjetovanja.

Osim članova programskih i organizacijskih odbora dvaju savjetovanja iz Hrvatske, u pripremi su Zbornika sudjelovali i partneri iz Slovenije – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani i Saveza knjižničarskih društava Slovenije. U Zbornik su uvrštena četrdeset i četiri rada hrvatskih, slovenskih i inozemnih autora.

Zbornik se može kupiti i naručiti preko e-adrese marketing@nsk.hr.

 

 

The post Objavljen zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja

Wed, 07/13/2022 - 09:00

Radi kolektivnoga godišnjeg odmora djelatnika Studentskoga centra Restoran NSK bit će zatvoren u razdoblju od 18. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine.

Caffe bar NSK bit će zatvoren u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine.

U četvrtak 1. rujna 2022. godine Restoran i caffe bar NSK bit će ponovno otvoreni prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Restorana i caffe bara NSK tijekom ljetnoga razdoblja appeared first on .

Sjećanje na Ivana Gorana Kovačića

Tue, 07/12/2022 - 12:45

(…) Tko ste? Odakle? Ne znam, al se grijem
Na vašem svjetlu. Pjevajte. Jer ćutim,
Da sad tek živim, makar možda mrijem.
Svetu Slobodu i Osvetu slutim…
Vaša mi pjesma vraća svjetlo oka,
Ko narod silna, ko sunce visoka.

(Jama)

Pjesnik, novelist, kritičar, esejist i prevoditelj Ivan Goran Kovačić preminuo je 12. srpnja 1943. godine u blizini Foče. Njegov grob do danas nije pronađen, a tako je i sam poželio u stihovima svoje pjesme Moj grob. Zauzimao je značajno mjesto u hrvatskoj književnosti u razdoblju od tridesetih godina prošloga stoljeća do svoje tragične smrti.

Ivan Goran Kovačić rođen je 21. ožujka 1913. godine u Lukovdolu u Gorskome kotoru, gdje je proveo djetinjstvo i završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio gimnaziju i polazio studij slavistike na Filozofskome fakultetu do 1935. godine. Od tada se posvetio književnomu i novinarskomu radu. Bio je suradnik i urednik u Hrvatskome dnevniku (1936. – 1940.) i Novostima (1939. – 1941.). Jedno je vrijeme djelovao kao pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH bio je imenovan upraviteljem pošte u Foči. Potkraj 1942. godine s Nazorom odlazi u partizane.

Unatoč fizičkim naporima, intenzivno se bavi pisanjem. Nakon što se bolestan sklonio u istočno-bosansko selo Vrbnicu, ubili su ga četnici. U književnost je ušao 1929. godine kao srednjoškolac, proznim zapisom Ševina tužaljka, objavljenim u časopisu Omladina. Poslije svoje radove objavljuje u mnoštvu časopisa. Piše na štokavskome i kajkavskome narječju.

U pripovjednome opusu, ovaj je književnik prije svega zaokupljen motivima smrti. Svoju socijalnu osjetljivost izražava okrenutošću slabima i potlačenima, što je osobito vidljivo u zbirci pripovijedaka Dani gnjeva (1936.). U njoj, između ostaloga, obrađuje problematiku svojega užeg zavičaja uz koji je jako vezan (nadimak Goran uzeo je kao znak pripadnosti svomu rodnom kraju). Prikazuje život seljaka, seoske inteligencije i poluinteligencije te prodor kapitalizma u Gorski kotar, odnosno u njegovo rodno mjesto Lukovdol.

Goran je i autor nedovršenih romana Brod na potoku (Hrvatska revija, 1937.i 1939.) i Božji bubanj (Republika, 1946.). Svojevrsni je tematsko-motivski nastavak pripovjednoga ciklusa pjesnička zbirka Ognji i rože (priređena 1943., tiskana posmrtno 1945.), napisana na gorskokotarskoj kajkavštini.

U njegovu štokavskom pjesničkom opusu izdvajaju se programska pjesma Pjesniku i svojevrsni epitaf samomu sebi Moj grob.

No, vrhunac je pjesničkoga opusa Ivana Gorana Kovačića proturatna, vizionarska poema Jama (1943.). Ona je, prema riječima Miroslava Šicela, njegov najveći umjetnički, istodobno i ljudski, duboko humani domet. Jamu mnogi smatraju najznačajnijim književnim ostvarenjem nastalim u tijeku narodnooslobodilačke borbe. U njoj se suprotstavljaju i isprepliću svjetlo i tama, ljepota i zločin, halucinantnost i nadrealističke preciznosti, ljudsko i neljudsko i sl.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2013. godine obilježila je 100. obljetnicu rođenja Ivana Gorana Kovačića prigodnom izložbom nazvanom Sve Goranove Jame, a iste je godine NSK darovano vrijedno izdanje Goranove Jame na francuskome jeziku.

Godine 1993. izdana je poštanska marka njemu u čast, a svake godine se u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće kako bi se održalo sjećanje na čovjeka koji je dao mnogo svojemu kraju.

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,

Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.

Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,

Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.

Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.

Nitko da ne dodje, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.

(Moj grob)

 

The post Sjećanje na Ivana Gorana Kovačića appeared first on .

Prvi poziv za prijavu izlaganja za 25. seminar „Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“

Tue, 07/12/2022 - 10:05

Hrvatsko knjižničarsko društvo, u suradnji s Hrvatskim arhivističkim društvom i Hrvatskim muzejskim društvom, i ove godine organizira seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, čije će se 25. izdanje održati od 23. do 25. studenoga 2022. godine u Poreču u Hotelu Valamar Diamant. Jedan od suorganizatora Seminara je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Prijave za sudjelovanje su otvorene, a rok je za prijavu sažetaka izlaganja, tema i sinopsisa radionica te posterskih izlaganja 9. rujna 2022. godine.

Teme Skupa

– Budućnost baštinskog područja: teorijski i programatski okvir; zrelost područja; trasiranje programskih odrednica za novo vrijeme.
– Tehnologija baštinskog sektora: pozicioniranje tehnologije kao četvrtog stupa baštinskog sektora, uz bok arhivima, knjižnicama i muzejima; tehnologija kao podrška procesima obrade, korištenja, zaštite, digitalizacije gradiva i građe; tehnologija kao element konkurentnosti i relevantnosti; digitalna transformacija te zelena tranzicija.
– eKultura: digitalizacija kulturne baštine, virtualne izložbe
– Upravljanje gradivom i građom u baštinskim ustanovama: kontrola kvalitete metapodataka (kao zalog budućnosti); kako mjeriti kvalitetu podataka; smjernice i upute za kontrolu kvalitete; do koje mjere se razmišlja o kvaliteti i kontroli metapodataka te njezin utjecaj na svakodnevni rad katalogizatora, arhivista, muzealaca itd.
– Obrazovanje i edukacija u baštinskom području: koje su kompetencije važne budućim baštinskim stručnjacima; redefiniranje jezgre temeljnih znanja; kompetencijski okviri
– Digitalna humanistika i baštinske ustanove: DARIAH, građanska znanost, otvorena znanost
– AKM nakladništvo u novom kontekstu: čitateljska publika i razvoj publike, novi formati i mediji
– Interpretacija baštine: razvoj publike baštinskog sektora, suradnja u području kreativnih industrija, osnaživanje korisničkih zajednica, participacija i korisničko iskustvo, relevantnost u kontekstu aktualnih zahtjeva društvenih zajednica te izazova budućnosti.

Seminar se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Više pojedinosti o načinu prijave nalazi se na mrežnoj stranici seminara Arhivi, Knjižnice, Muzeji, a za dodatne upite možete se obratiti na e-adresu hkd@hkdrustvo.hr (Hrvatsko knjižničarsko društvo).

The post Prvi poziv za prijavu izlaganja za 25. seminar „Arhivi, Knjižnice, Muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“ appeared first on .

Stručno usavršavanje u sklopu projekta Erasmus+ „Zelena knjižnica za održivu zajednicu – Lib4Green”

Mon, 07/11/2022 - 11:58

U sklopu projekta Erasmus+ Zelena knjižnica za održivu zajednicu Lib4Green u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 4. do 8. srpnja 2022. godine na stručnome usavršavanju boravilo je jedanaesteročlano izaslanstvo iz Rumunjske predvođeno knjižničarkom Ruralne knjižnice Sirna (Biblioteca Comunală Șirna / Șirna rural library) Iulianom Cameliom Pirvu. Osim nje, u izaslanstvu su bili volonteri knjižnice, među kojima su bili i predstavnici gradske vlasti grada Sirne, predstavnici regionalne vlasti regije Prahove te ravnatelji lokalnih škola.

Voditeljica njihova programa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bila je koordinatorica Akademskoga centra i stalnoga stručnog usavršavanja Antonija Filipeti. Dio programa bio je i posjet Knjižnici Savica, Knjižnici Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. „Napokon mi se ostvarila želja da se upoznam s prostorom i radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao i ostalih hrvatskih knjižnica čije aktivnosti povezane sa zelenim knjižničarstvom i održivim razvojem pratim i neizmjerno cijenim”, istaknula je Iuliana Camelia Pirvu.

Tijekom petodnevnoga programa gosti iz Rumunjske upoznali su se s načinom rada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, posebno onim koji je posvećen zelenomu knjižničarstvu i održivu razvoju.

U području zelenoga knjižničarstva 2019. godine započela je i suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ruralne knjižnice Sirna. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala je izložbu Najbolje zelene knjižnice kako bi predstavila svjetske primjere dobre prakse zelenoga knjižničarstva – šest najboljih projekata knjižnica, dobitnica međunarodnoga priznanja IFLA Green Library Award 2018., među kojima su bile i  Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja je dobila priznanje za projekt Zeleni festival Let’s Go Green! te Ruralna knjižnica Sirna koja je dobila priznanje za projekt Ruralna knjižnica Sirna potiče uključenost građana.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju 2016. godine pokrenula je projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, čija je svrha izobrazba korisnika Knjižnice, njihovo osvješćivanje i senzibiliziranje o temi zaštite okoliša i održiva razvoja, uključivanje u određene programe, popularizacija programa s područja zaštite i očuvanja prirode te predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Od utemeljenja Projekta provedeno je mnoštvo djelatnosti koje su dio planiranoga ekološkog djelovanja Knjižnice, a ujedno prate i ciljeve UN AGENDE 2030 za održivi razvoj.

Izvor naslovne fotografije: Ruralna knjižnica Sirna.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Stručno usavršavanje u sklopu projekta Erasmus+ „Zelena knjižnica za održivu zajednicu – Lib4Green” appeared first on .

test objava

Fri, 07/08/2022 - 12:00

probni tekst

The post test objava appeared first on .

U NSK restauriran vrijedni prvotisak iz samostana sv. Frane u Zadru

Fri, 07/08/2022 - 07:00

U lipnju 2022. godine djelatnici Odjela zaštita i pohrana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u sklopu programa Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske Programi zaštite na pokretnim kulturnim dobrima u 2021. godini priveli su kraju konzervatorsko-restauratorske radove na vrijednome prvotisku iz fonda samostana sv. Frane u Zadru.

Djelo autora Johannesa Noyensa de Turnhouta tiskano u Veneciji krajem 15. stoljeća pod naslovom Casus breves super toto corpore legum, najstarije djelo u fondu Samostana, pristiglo je u Odjel u listopadu 2021. godine. Pregledom 246 ručno izrađenih listova djela uvezanih u kožne korice ukrašene slijepim tiskom i povezane metalnim kopčama utvrđena su značajna mehanička, fizikalno-kemijska i biološka oštećenja.

Po dokumentiranju zatečenoga stanja knjige i izradbi fotodokumentacije oštećeni listovi ručno su restaurirani japanskim papirom. Uslijedila je rekonstrukcija uveza knjižnoga bloka, restauracija i popuna drvenih korica komadićima bukova drva te konzervacija i restauracija nedostajućih dijelova izvorne kožne presvlake novom kožom, a za knjigu je potom izrađena odgovarajuća zaštitna mapa od beskiselinskih materijala arhivske kvalitete.

Dodatna laboratorijska ispitivanja provedena su na Katedri za grafičke materijale i tiskovne forme Grafičkoga fakulteta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Tomislava Cigule s ciljem utvrđivanja optičkih i kvalitativnih svojstava listova i korica prije i nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih postupaka nerazornim metodama.

Višemjesečne konzervatorsko-restauratorske radove i istraživanja na vrijednome djelu proveli su konzervatorica restauratorica Karmen Lečić (konzervacija i restauracija listova), konzervatorica restauratorica Gabriela Aleksić (konzervacija i restauracija uveza i korica), konzervator restaurator Stevo Leskarac (završni retuš) i restaurator tehničar Damjan Kopričanec (izradba zaštitne kutije).

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post U NSK restauriran vrijedni prvotisak iz samostana sv. Frane u Zadru appeared first on .

Zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

Thu, 07/07/2022 - 13:55

Urednice: Dunja Marija Gabriel i Frida Bišćan

Nakladnik: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Godina objave: 2022.

Materijalni opis: 634 str. : ilustr., graf. prikazi ; 24 cm

ISBN: 978-953-500-213-0

Cijena: 157,50 kn (PDV 5%)

The post Zbornik radova sa 11. i 12. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj appeared first on .

Održano tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu

Wed, 07/06/2022 - 13:39

U utorak 5. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jednodnevnom izložbom je predstavljena odabrana građa iz Krležine rukopisne ostavštine i pojedina tiskana izdanja iz fonda Knjižnice koja prate program 11. Festivala Miroslav Krleža.

Na tematskom susretu uz izložbu Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže govorili su istaknuti krležolog Velimir Visković, glavni urednik Krležijane – cjelovite enciklopedije posvećene Krleži, izv. prof. dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku i nositelj kolegija Miroslav Krleža na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Irena Galić-Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Knjižnice okupljene je pozdravila prof. dr. sc. Ivanka Stričević, njezina glavna ravnateljica, a utemeljitelj i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović o Krleži je govorio vješto kompilirajući dijelove razgovora iz njihovih susreta i fragmente Autorovih odabranih tekstova.

Odabrane ulomke iz zbirke Hrvatski bog Mars interpretirali su dramski umjetnici Jelena Miholjević i Siniša Ružić.

Izložba Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže predstavila je, između ostalog, Krležine dnevničke zapise iz 1942. godine, odlomke iz romana Banket u Blitvi i Na rubu pameti, Djetinjstvo u Agramu, fragmente Matvejevićeva razgovora s Krležom, odabir korespondencije Miroslava i Bele Krleže, fragmente iz zbirke Hrvatski bog Mars iz 1922. godine i dr.

Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, dom je njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, ostavštinu je darovao Knjižnici, a ona je otpečaćena po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija 2001. godine. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Održano tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu appeared first on .

Uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića

Tue, 07/05/2022 - 09:32

Kako je teško biti slab,
kako je teško biti sam,
i biti star, a biti mlad!

I biti slab, i nemoćan,
i sam bez igdje ikoga,
i nemiran, i očajan.

I gaziti po cestama,
i biti gažen u blatu,
bez sjaja zvijezde na nebu.

Bez sjaja zvijezde udesa,
što sijaše nad kolijevkom,
sa dugama i varkama.

– O Bože, Bože, sjeti se
svih obećanja blistavih,
što si ih meni zadao.

O Bože, Bože, sjeti se
i ljubavi, i pobjede,
i lovora, i darova.

I znaj da Sin tvoj putuje
dolinom svijeta turobnom
po trnju i po kamenju…

(Svakidašnja jadikovka)

Čitajući pjesmu Svakidašnja jadikovka, prisjećamo se velikoga Tina Ujevića u povodu obljetnice njegova rođenja.

Pjesmom Svakidašnja jadikovka pjesnik je htio poručiti svima onima koji su usamljeni, otuđeni i bez ljubavi kako nisu sami u svojim problemima, nego kako trebaju dijeliti jadikovku čovječanstva. Trebamo težiti idealima i živjeti dok smo mladi, jer kada čovjek ostari, sve postaje manje ostvarivo.

Augustin Josip Ujević u književnosti je imao usvojeno ime Tin Ujević, ili samo Tin. Riječ je o pjesniku i boemu, kako je rekao akademik Ante Stamać nesumnjivo, najvećem pjesničkom imenu hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća. Složili se ili ne s ovim vrjednovanjem, ostaje nam vječna potreba ukazivanja na literarnu vrijednost koju nam je ostavio ovaj veliki, neslomivi duh,  krajnje samosvojan, te kao takav izabire samotan život u kojem usvaja i stvara svoja pravila.

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Svoje je školovanje započeo u Imotskome, nakon čega seli u Makarsku, gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. Godine 1902. odlazi u Split u klasičnu gimnaziju i počinje živjeti u nadbiskupijskome sjemeništu. Nakon mature upisuje studij hrvatskoga jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Poznato je kako je u početcima svojega rada bio iznimno vjeran Matošu. Preko Matoša došao je do Baudelairea, kojega je prihvatio kao utemeljitelja modernoga pjesništva. Svoje prve dvije zbirke pjesama Lelek sebra i Kolajna, poznate kao dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u Parizu kao jedinstvenu zbirku. Iako su bile napisane na hrvatskome jeziku, samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u Beogradu na ćirilici i ekavici.

Osim umjetničkoga djelovanja, Ujević se u svojim pjesmama bavio i politikom, a to se moglo vidjeti kada se pjesnički oglasio 1909. u pravaškoj Mladoj Hrvatskoj, u društvu onih koji su tvorili Matošev krug.

U svojim je pjesmama ostvario snažne trenutke osobne tragike, izrazio je duboke tajne spiritualne, netjelesne ljubavi te ispjevao himne radu i ljudskomu bratstvu. Ujević je kao nedostižni čarobnjak riječi ostao dosljedno izvan svih književnih škola i struja, blizak svima, a opet istodobno različit od drugih.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 455 zapisa o njegovim djelima. Tin Ujević objavljivao je i o njem se pisalo u svim poznatijim književnim novinama i časopisima, a dio te građe u digitaliziranome je obliku dostupan na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

Hrvatski pjesnik Tin Ujević preminuo je 12. studenoga 1955. godine u Zagrebu.

U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
i miris (miris) kalopera

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem …

(Odlazak)

The post Uz obljetnicu rođenja Tina Ujevića appeared first on .

Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže”

Fri, 07/01/2022 - 13:31

U utorak 5. srpnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu tradicionalnom jednodnevnom izložbom predstavit će odabranu građu iz rukopisne ostavštine Miroslava Krleže i tako popratiti program 11. Festivala Miroslav Krleža. Tematsko druženje započet će u 12 sati u malom predvorju.

Izložba Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže javnosti će, između ostalog, predstaviti Krležine romane Banket u blitvi i Na rubu pameti, zbirku pripovijedaka Hrvatski bog Mars, piščeve dnevničke zapise i dio korespondencije.

Na događanju će govoriti dr. sc. Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ugledni krležolog Velimir Visković i dr. sc. Irena Galić-Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Podsjetimo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je, prema Krležinoj želji, dom njegove rukopisne ostavštine. Nakon piščeve smrti njegov univerzalni nasljednik prim. dr. Krešimir Vranešić pobrinuo se da njegova rukopisna ostavština bude pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Za njezino popisivanje i obrađivanje pobrinuli su se Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

The post Tematsko druženje uz izložbu “Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže” appeared first on .

Potpisan Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj

Fri, 07/01/2022 - 09:48

Radi poboljšanja kulturne suradnje i razmjene stručnoga mišljenja francuskih i hrvatskih stručnjaka 30. lipnja 2022. godine potpisan je Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj. Suradnja je pokrenuta 2021. godine tijekom obilježavanja stote obljetnice djelovanja Francuskoga instituta u Hrvatskoj, a Sporazum je posebno usmjeren na provedbu projekta vrjednovanja izvornoga primjerka djela Encyclopédie ou Dictionnaire raisonné des Sciences, des Arts et des Métiers Denisa Diderota i Jeana le Ronda d’Alemberta objavljena između 1751. i 1772. godine, u vlasništvu Instituta. Enciklopedija se prije 2021. godine nalazila u  Francuskoj i Njemačkoj te je ovom suradnjom objedinjena i vraćena Francuskomu institutu u Hrvatskoj, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu osigurano je mjesto njezine sigurne pohrane.

Sporazum o suradnji potpisale su glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Francuskoga instituta u Hrvatskoj Estelle Halimi-Dagron. Potpisivanju su nazočile i pomoćnica ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za djelatnost nacionalne knjižnice dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i knjižničarska savjetnica za međunarodnu suradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Jasenka Zajec.

Znamenito djelo Diderota i d’Alemberta u 33 sveska stiglo je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu 2021. godine te je u Odjelu zaštita i pohrana NSK proveden prihvat i opsežan pregled, a Enciklopedija je potom smještena u odgovarajuće sigurnosne i mikroklimatske uvjete Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK. Planira se i provedba restauracije pojedinih svezaka u sklopu tehničke suradnje restauratora Odjela za arhivu francuskoga Ministarstva Europe i vanjskih poslova te restauratora NSK.

Povratak Enciklopedije u Zagreb omogućit će predstavljanje toga bitnog povijesnog djela hrvatskoj publici te nastavak uspješne suradnje hrvatskih i francuskih suradnika.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Potpisan Sporazum o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Francuskoga instituta u Hrvatskoj appeared first on .

Paginacija